Nad čime smo pili kavu? Petak, 12. siječnja 2007. 01:39

Voditeljica istraživanja, mr. Vedrana Delonga ima tridesetogodišnje iskustvo rada na istraživanju Palače te joj je zato i povjeren ovaj opsežan i zbog rokova izrazito težak posao. Imali smo čast upoznati i Tajmu Rismondo iz Konzervatorskog odjela koja je, prema riječima mr. Delonga, najzaslužnija što uređenju Rive prethode temeljita arheološka istraživanja. Upoznali smo i gospodina Nevena Letu, amaterskog hidro arheologa, inače ronioca PIK Mornar, čije oštro oko pretražuje podmorske nalaze pa se nakon istraživanja pred Rivom prebacio na kopnena :)

  voditeljica istraživanja, mr. Vedrana Delonga

"Idealističke rekonstrukcije Palače koje imamo na razglednicama mogu nekoga prevariti, bilo je iluzorno misliti da ispred Dioklecijanove palače nema ništa." – kaže mr. Delonga objašnjavajući svoj stav da se arheološkim istraživanjima ipak trebalo pristupiti puno prije otvaranja gradilišta, no napominje da će arheolozi, iako stiješnjeni rokovima, kvalitetno obaviti svoj posao.

"Muzej hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita trenutno provodi arheološka istraživanja ispred južnog pročelja Palače, od nekadašnje jugozapadne kule do ulaza u Podrume, dokle ide i planirano uređenje Rive za ovu godinu. Iako su se radovi na Rivi dobrano zahuktali, arheolozi rade po klasičnim arheološkim metodama. Prisustvo bagera i kamiona olakšava posao arheolozima jer se velike količine zemljanog materijala i masivnog kamena lako i brzo odnose s nalazišta" – ispravlja mr. Delonga krivo mišljenje dijela javnosti. Kako je u arheološkoj struci i propisano, uklanja se sloj po sloj zemlje dok se ne dođe do "sterilnog zdravog" sloja zemlje, tek tada se arheološko istraživanje smatra dovršenim. Upravo zbog tog uvjeta iskapanja na pojedinim dijelovima Rive išla su i do dva metra ispod razine mora pa istraživanja uz prodor podzemnih voda otežava i prodor mora.

 prodor mora i podzmenih voda mogu riješiti samo crpke

Svjetlo dana prvi je ugledao rub obale građen u vrijeme venecijanske vlasti u Splitu. Iako je, bez saznanja javnosti, svjetlo dana nakratko ugledao i prilikom izgradnje kolektora, za vrijeme tih radova na njemu nisu napravljena nikakva oštećenja. Zidan je jako čvrstim i vodonepropusnim vezivom kojem crvenu boju daje zemlja crvenica pomiješana sa pijeskom i šljunkom. "Ovaj materijal naročito je karakterističan za rive u našim primorskim krajevima nakon 1600. godine" – pojašnjava mr. Delonga. Kao građevni materijal koristile su se i ploče i trijemovi, vjerojatno s Decumanusa Palače, koje danas nedostaju u prostoru između Srebrnih vrata i Peristila.
  ostaci venecijanske obale

"Nakon dijela venecijanske obale otkriven je dio vrlo loše zidanog obalnog zida iz radoblja srednjeg vijeka koji je građen sa lošim vezivom pijeska i šljunka" – nastavlja mr. Delonga te već pogledom prelazi na kamene blokove koje s oduševljenjem opisuje kao "jako lijep, markantan i kvalitetno zidani zid s kamenim obrađenim blokovima, vjerojatno nastao istovremeno kad i Dioklecijanova palača".

  ostaci Dioklecijanove obale

Dioklecijanova obala vjerojatno se prostirala stotinjak metara prema zapadu, sve do jugozapadne kule, no veći dio kamenih blokova korišten je za izgradnju srednjovjekovne i mletačke obale. U korist pretpostavci da je riječ o obali nastaloj kad i Palača ide i činjenica da je kamen klesan na isti način kao i kameni blokovi pilona u Podrumima.

I sami arheolozi prvi put su se na ovom dijelu Jadrana susreli sa, uvjetno rečeno, betonskom plohom. Neki željni senzacije već su rekli da je riječ o antičkom betonu. "Ovaj materijal je samo imao funkciju koju danas ima beton" – precizira naša sugovornica te još jednom napominje da su istraživanja još u tijeku te da se ni ovaj nalaz još ne može sa sigurnošću pripisati nekom razdoblju, no pretpostavlja se da je riječ o ranom Bizantskom dobu. Na dijelu blago nakošene plohe koja nema obalni rub vidljive su školjke pa je očito da je dio bio pod morem te je moguće da je kao takav korišten za izvlačenje brodova.

  istraživanja ispod betonske plohe

Trideset centimetara debeo sloj "betona" toliko je čvrst da ga je trebalo probijati pikamerom kako bi arheolozi zavirili u sloj ispod. Upravo u vrijeme našeg razgovora u donjem sloju pronašli su komad freske i ostatke amfora...

U ovoj fazi uređenja Rive arheolozi će istražiti i ulazni dio u Podrume, no tu veliki problem predstavlja splet infrastrukturnih instalacija. Tako je dan prije bager prekinuo pogrešno ucrtan energetski kabel, a kanalizacijska cijev zauzima veći dio volumena iznad nalazišta.

Na samom početku radova, na središnjem dijelu Rive znatiželjne poglede s druge strane ograde izazivali su temelji mletačkog kašteleta koji je dio kompleksa kojeg i danas dijelom vidimo na Voćnom trgu.

  temelji mletačkog kaštela

Zapadni dio Rive već je obrađen i zatrpan. Vjerni pratitelji radova prije zaštite geotekstilom i nasipanja mogli su uz samu ogradu primijetiti ostatak baroknog bastiona Bernardi.

 ostaci baroknog bedema Bernardi

Kameni rubovi obale u pjeskovitoj uvali prilagođavali su se sikama, a praznine ispunjavale nabijenom tupinom. Zanimljivo je što su na zapadnom dijelu Rive pronađeni i ostaci drvenih stupova pa se pretpostavlja da je postojao drveni mul. Stupovi su u dnu bili učvršćeni tupinom i ostacima amfora.

Kao i sve drugo što je bilo moguće pomaknuti, tako su i drveni ostaci pohranjeni na deponij u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. Za pretpostaviti je da će nakon 80 milijuna kuna za uređenje Rive biti nešto novca i za temeljita istraživanja i analize deponiranih nalaza te određivanje njihove točne starosti....

Prostor gdje je tek 1955. sagrađen park i definirana današnja linija obale na istočnom dijelu Rive također je već obrađen i zatrpan.

  trenutni izgled parka

Vedrana Delonga je kao najvrjednije nalaze istaknula dio Dioklecijanove rive koja je cjelina s Palačom i dio otkrivene betonske plohe. Studio 3LHDa vjerojatno će trebati prilagoditi projekt stanju na terenu jer je malo vjerojatno da će svi ovi vrijedni nalazi u završnom izdanju Rive ostati pod zemljom.

napisao: Pile uz Colino mentorstvo :)
foto:  galerija