U srijedu 24. travnja, drugog festivalskog dana Festivala hrvatske drame 29. Marulićevi dani u konkurenciji za nagrade bit će prikazane predstave Djevojčica sa žicama Marjana Nečaka i Maje Hrgović u koprodukciji Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane i Moving Music Theatre Bitola i Kako je počeo rat na mom otoku Ive i Vinka Brešana u koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. U popratnom će programu biti javno pročitana drama Raj pa kraj Predraga Raosa, prvonagrađena na natječaju Marin Držić Minitarstva kulture RH.
S početkom u 12 sati na Sceni 55 HNK Split studenti četvrte godine preddiplomskog studija Gluma na Umjetničkoj Akademiji u Splitu i gosti čitat će dramu Raj na kraj Predraga Raosa kojoj je stručno povjerenstvo nagrade Marin Držić koju Ministarstvo kulture dodijeljuje najboljim novim dramskim tekstovima dodijelilo prvu nagradu. Povjerenstvo je u svom obrazloženju naglasilo kako je riječ o iznimno duhovitom i satiričnom tekstu „o Božjoj kreaciji Adama i Eve uz asistiranje Lucifera i pomoć poslušnih anđela predvođenih arkanđelom Mihaelom. U tekstu se autor vješto poigrao civilizacijskim tekovinama, izvrnuvši priču postanka, ukazujući na problematiku međuljudskih odnosa od samih početaka ukorijenjenu u egocentričnosti, neradu i želji za zadovoljavanjem osnovnih instikata, poentirajući ih kroz lucidni, crnohumorni kut gledanja obogaćen suvremenim referencama.“ Studenti su čitanje pripremili pod mentorstvom izv. prof. art Brune Bebić i stručnog suradnika Davora Pavića.
S početkom u 18 sati na sceni Gradskog kazališta lutaka Split ansambli Slovenskog narodnog gledališča iz Ljubljane i Moving Music Theatre Bitola izvest će dramu Djevojčica sa žicama Marjana Nečaka i Maje Hrgović Djevojčica sa žigicama.
Ova dramska opera Marjana Nečaka, Maje Hrgović i Ane Bunteske prati mladu violinisticu koja vlakom putuje Europom u nadi da će ostvariti karijeru vrhunske glazbenice. No, bez obiteljskog i socijalnog uporišta, ona od djevojke koja živi (za) svoj san o sreći i zasluženim priznanjima, sve više postaje jednim od mnogih bića koja žive od svirke po ulicama i trgovima ravnodušnih europskih metrpola. Svjesno aludirajući na Andersenovu Djevojčicu sa šibicama, Deklica s strunami ipak ne završava potpunim beznađem, jer su na simboličko-metaforičkoj ravni violinske strune ipak snažnije od svuda prijetećih bodljikavih žica. Uloge tumače Barbara Cerar i Uroš Fürst (u offu se čuje i glas Branka Šturbeja), a autorski tim čine: autorica pjesama Ana Bunteska, prevoditeljica Darja Dominkuš, skladatelj, scenograf i oblikovatelj svjetla Marjan Nečak, dramaturginja Darja Dominkuš, kostimografkinja Nataša Filipovič, lektorica Tatjana Stanič, autor videa Marin Lukanović i koreograf Žigan Krajnčan.
U 20 sati na velikoj sceni HNK Split komediju Ive i Vinka Brešana Kako je počeo rat na mom otoku izvest će GDK Gavella i HNK u Šibeniku a u režiji Dražena Ferenčine. Svojevrsna je to kazališna referencija na antologijski film dvaju Brešana koja na semantičkoj i današnjoj stvarnosnoj razini preispituje vrijeme rata i mira, percepciju i memoriju publike, kao i relativiziranje teških političkih i egzistencijalnih problema obvijenih grotesknom i satiričnom membranom. Da bi se napravilo takvu filmsku komediju kakvu su pokraj još vrućeg rata o tom istom ratu 1996. napravili otac i sin Brešan, za to je vjerojatno trebala i značajna pomoć “duha svetoga“. Jer film je ludo smjelo ili lucidno “komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu“ Taj je Otok ratne ne/ozbiljnosti nakon više od dvadeset godina konačno zaživio i u kazalištu. U predstavi igraju: Boris Svrtan, Janko Rakoš, Jakov Bilić, Nenad Cvetko, Franka Klarić, Šime Bubica, Igor Kovač, Anica Kovačević, Ivan Grčić, Nikola Baće, Zoran Gogić i Darko Stazić. Pored redatelja Ferenčine autorski tim predstave čine: Željka Udovičić Pleština koja potpisuje adaptaciju, scenograf Dragutin Broz, kostimografkinja Sara Lovrić Caparin, autor glazbe Mate Matišić te oblikovatelji svjetla Zdravko Stolnik i Joško Bakula.
