Nakon sjajnog koncertnog otvaranja 7. MAGfestivala prošle subote s ansamblom Ars longa, kritičarka Slobodne Dalmacije Tatjana Alajbeg zapisala je sljedeći osvrt: "Koncert naziva "Talijanski barok, od Venecije do Napulja" obuhvatio je vrlo bogatu i zanimljivu glazbu 17. i 18. stoljeća u rasponu od 202 godine.
Dinamičnost nastupa mladi su glazbenici ostvarili izmjenama sastava, a nadasve uvjerljivošću izričaja u profiliranju karaktera pojedinih skladbi i njihovih stavaka. Vrlo uigran i homogen sastav koji njeguje sviranje na autentičnim glazbalima osvijetlio nam je iznimno plodne stranice skladatelja rođenih i stasalih u domovini glazbenog baroka...Impresivan početak sedmoga MAG festivala nametnuo je kriterije kojima će, vjerujemo, i sljedeća četiri koncerta udovoljiti".
Danas (ponedjeljak) u 20 h u Muzeju grada Splita predstavit će se trio u sastavu Laura Vadjon (violina), Antigoni Tsalla (flauta) i Mislav Režić (gitara) i odvesti nas na glazbeno putovanje u 19. stoljeće.
Tijekom devetnaestog stoljeća dogodilo se niz promjena u životima glazbenika, skladatelja i graditelja glazbenih instrumenata, koje su bile uzrokovane demokratskim idejama i industrijskom revolucijom. Jedan od rezultata industrijske revolucije bio je nastanak i uspon srednje klase čiji su pripadnici sve više odlazili na koncerte i glazbeno se obrazovali. Taj novi ekonomski sloj sastojao se od velikog broja ljudi koji su, po prvi puta do tada, imali dovoljno financijskih sredstava i slobodnog vremena.
Tako je izvođenje glazbe u intimnim salonima devetnaestog stoljeća postalo sve popularnije. Život u kućama tog vremena se odvijao u salonima gdje su glazbene izvedbe manjeg broja izvođača postale omiljeni događaji. Nekitadašnji skladatelji/izvođači su se financijski uzdržavali izvedbama u tim malim "koncertnim dvoranama" koje su privlačile bogate mecene. Solističke izvedbe i komorna glazba su bili veoma popularni, a program je uključivao sve - od opernih i orkestralnih transkripcija do sentimentalnih ljubavnih pjesama i balada.
Prateći trendove svog vremena, Carulli (rođen u Napulju, a živio u Parizu) je skladao velik broj djela komorne glazbe i obradio mnoge poznate arije i dijelove opera Rossinija, najpoznatijeg opernog skladatelja prve polovine devetnaestog stoljeća. Te su skladbe bile pisane za različite instrumente, a uvijek su uključivale gitaru. Osim što je bio jedan od najzaslužnijih za evoluciju šestostrune gitare i njeno korištenje kao solističkog instrumenta, Carulli je poznat i jedan od utemeljitelja moderne gitarske tehnike.
Sličan je put imao još jedan Talijan Giuliani (djelovao u Beču od 1806., umro u Napulju) koji je bio poznat kao najveći živući gitarist i cijenjen skladatelj. On je bio pokretač velike popularnosti gitare u tadašnjem Beču gdje je djelovao kao izvođač, predavac i skladatelj velikog broja djela za gitaru (oko 150 djela s brojem opusa te 70 bez broja opusa). Kreutzer (rođen u Aachenu, živio u Düsseldorfu) je također bio gitarist, te violinist. Njegov se skladateljski opus sastoji uglavnom od djela komorne glazbe i didaktičkih djela za gudačke instrumente i gitaru.
Ovim ćemo programom pokušati dočarati ugođaj salona devetnaestog stoljeća izvodeći na tri, možda i najpopularnija instrumenta iz tog vremena. Instrumenti koje ćete čuti su originali i kopije nastale otprilike u vremenu nastanka svih djela s programa.
Za drugu večer festivala su pripremili program "Glazbeni salon deventaestog stoljeća":
FERDINANDO CARULLI (1770. - 1841.)
Trio op.9 br. 3 za flautu, violinu i gitaru
Allegro vivace - Romance - Rondo
MAURO GIULIANI (1781. – 1829.)
Grande Sérénade op. 82
za flautu i gitaru
MAURO GIULIANI
Tema s varijacijama
Menuetto - Trio - Menuetto
Allegro Brilliante
Marcia Maestoso
JOSEPH KREUTZER (1790. – 1840.)
Trio br. 3 za flautu, violinu i gitaru
Allegro
Andante
Rondo
GIOACCHINO ROSSINI (1792. – 1868.)
Sinfonia iz opere La Gazza Ladra
Za flautu, violinu i gitaru preradio Ferdinando Carulli
Mouvement de Marche
Allegro
