Stoljeće moderne splitske brodogradnje s njenim najvećim dostignućima tema je nove izložbe fotografija splitske vizualne umjetnice Duške Boban "Amorella – ploveći grad", koja će biti otvorena u četvrtak 11. travnja u 19 sati u Galeriji Multimedijalnog kulturnog centra Split.
Izložba donosi veliku seriju fotografija čuvenog feribota Amorella, jednog od najsloženijih pothvata hrvatske brodogradnje u 20. stoljeću, snimljenog kako 30 godina od izgradnje još uvijek pouzdano održava svoju baltičku prugu između Švedske i Finske. Drugu cjelinu izložbe čine fotografije maketa 33 broda, nastale u nekadašnjem Muzeju Brodosplita, od prvog željeznog parobroda porinutog u Splitu, remorkera Konjic iz 1937., do luksuzne jahte Caspian Star, isporučene 2012.
Fotografije maketa golemih tankera, brodova za razne vrste tereta, specijalnih plovila, podmornica, ratnih i putničkih brodova, od kojih su mnogi osvojili prestižna svjetska priznanja, izložene su uz priče o njihovim sudbinama. Doznajemo kako su mijenjali vlasnike, zastave, matične luke i pruge, kakve su havarije i preinake doživjeli, gdje danas plove ili u kojem su rezalištu skončali. Kroz priče o splitskim brodovima građenima za cijeli svijet, upoznajemo se s poviješću splitskog škvera, postajemo svjesni umijeća njegovih inženjera i majstorstva tisuća njegovih radnika, moći brodograđevnog znanja u domaćim institutima i sveučilišnim centrima.
Dok slušamo glasove koji zazivaju gašenje hrvatske brodogradnje, izložba Duške Boban afirmira njene uspjehe i podsjeća nas na vrijeme u kojem je zauzimala prvo mjesto u Europi i treće u svijetu, vrijeme u kojem je Amorella kraljevala naslovnicama izazivajući silni ponos Splićana i njihovih brodograditelja, vrijeme koje nas obavezuje i danas. Otvarajući pitanje valoriziranja tih dostignuća kroz pamćenje u kulturi i zagovor živog Muzeja mora, Duška Boban ovim projektom nastavlja dugogodišnji umjetnički angažman kojim kritički promišlja urbanitet, sagledavajući ovog puta rad i proizvodnju kao ključne čimbenike koji neki grad smještaju na atlas svijeta.
Izložba "Amorella – ploveći grad", čija je kustosica Jasminka Babić, bit će otvorena od 11. travnja do 2. svibnja 2019. Dio projekta čini i istoimena knjiga s fotografijama Duške Boban i istraživanjem novinara Nikole Bajte o sudbinama brodova, a koja će biti predstavljena u ponedjeljak 29. travnja. Na promociji knjige bit će prikazana TV reportaža Tene Perišin i Šime Strikomana "S Amorellom preko Baltika" iz 1991. te dokumentarni film Lordana Zafranovića "Amorella" iz 1987. godine.
Projekt su pomogli Grad Split, Hrvatski pomorski muzej Split, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Pomorski fakultet u Splitu, Visoka škola Aspira, Brodsko upravljanje d.o.o., SSM United Ship Management d.o.o., Turistička zajednica grada Splita, J. E. K. d.o.o., Ekonomski fakultet u Splitu, Kruščić, Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu te Hrvatska udruga likovnih umjetnika.
_______________________________________________________________________________________
Tekst iz kataloga
Amorella – ploveći grad
Na koji način suvremena fotografija može biti kritična bez da postane medijem afektivnog spektakla? Može li ostati u domeni realnog prikaza društvenog okruženja, a odmaknuti se od reportažno-dokumentarističke prakse i suvereno egzistirati u polju suvremene umjetnosti? Poznavati i poštivati tradiciju medija, no istodobno se ne ograničiti na semantički siromašni formalizam? Ovakvim se promišljanjima u posljednjih tridesetak godina bavi čitav niz autora čija je praksa uobličena u teorijskom diskursu kao kritički realizam.1 Osnovu takvog pristupa čini shvaćanje fotografije kao društvene i kulturne prakse usmjerene poticanju dijaloga i izvan samog polja umjetnosti, svjesnost o njezinu kritičkom potencijalu, ali sa zadržavanjem odmaka od pseudo-političkih angažmana.
Upravo se u kontekstu ove kompleksne konfiguracije forme i sadržaja može promatrati dugogodišnji rad splitske autorice Duške Boban. U svom najnovijem projektu Amorella – ploveći grad ona nastavlja navedenu strategiju širokog shvaćanja fotografije kao medija, pa osim kroz vizualni jezik, sadržaj izložbe komunicira i kroz tekstualne segmente, diskurzivni program te opsežnu publikaciju. Tematski se fokusira na bogato nasljeđe brodogradnje koja je, posebice u drugoj polovici 20. stoljeća, uvelike doprinijela definiranju Splita kao suvremenog grada. U trenutku u kojem brodogradnja kao industrija bolno nestaje s gospodarske mape Hrvatske, Duška Boban se okreće novonastalom problemu čuvanja, interpretacije i prezentacije njezina nasljeđa, odnosno potencijalu njegove aktivne uloge u stvaranju novog kulturnog identiteta grada. Fotografirajući makete brodova koji su tvorili fundus nekadašnjeg Muzeja Brodosplita, a danas su vlasništvo Brodosplita – DIV Grupe, autorica formira svojevrsni fotografski arhiv. Preuzimajući arhivske i muzeološke metode, odlučuje se za prezentaciju snimljenog materijala u formi bliskoj muzeološkom postavu. Fotografije maketa snimljenih na neutralnoj sivoj podlozi, uvijek iz istoga rakursa, mimikriraju katalošku situaciju u kojoj nas nedostatak bilo kakvog vizualnog sadržaja osim same makete upućuje uistinu na promatranje tog osnovnog motiva. Fotografije su popraćene tekstovima Nikole Bajte koji u formi muzejskih legendi prate povijest ili, bolje rečeno, sudbine prikazanih brodova. Na ovaj su način nenametljivo, ali potkrijepljeno mnoštvom vizualnih i tekstualnih informacija, naglašeni značaj, bogatstvo i raznovrsnost nekadašnje proizvodnje, a istovremeno i vrijednost i jedinstvenost prikazanih maketa.
Zasebnu cjelinu na izložbi čini serija fotografija koje je autorica krajem prošle godine snimila na brodu Amorella, proizvedenom u nekadašnjem Brodosplitu 1988. godine, a koji još uvijek plovi između Stockholma i Turkua. Ovaj vrlo osobni fotografski esej odmaknut je od dokumentarnog pristupa jer autorica, iako prati vremenske i geografske mijene koje brod prolazi, u fotografskim prikazima naglašava izrazito poetičnu notu. Bilježi tako brodsku svakodnevnicu, ali još i naglašenije istražuje tragove memorije vremena i mjesta u kojem je nekad davno stvoren. Ovakvom dinamičnom izmjenom osobnog i društvenog, poetičnog i znanstvenog pristupa, Boban pred promatrača jasno postavlja situaciju u kojoj se mi, koji još uvijek posjedujemo osobnu memoriju vezanu uz ovo nasljeđe, moramo zapitati kako izbjeći budućnost u kojoj će to isto nasljeđe sljedeće generacije čitati isključivo kao historiziranu priču, izdvojenu iz neke nove društvene realnosti.
Jasminka Babić
O umjetnici
Duška Boban diplomirala je 2000. godine na grafičkom smjeru Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Na odsjeku vizualnih komunikaciji pri Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje u Ljubljani 2013. godine obranila je magistarski rad pod naslovom “Javni prostor i građanska participacija: Aktivizam i kulturne prakse u Splitu posljednjeg desetljeća”.
Aktivna je na polju vizualnih umjetnosti.
Više o njenom radu: www.duskaboban.net
