Nagrada Radoslav Putar  dodjeljuje se od  2002. godine kao dio međunarodne mreže YVAA - Young Visual Artists Awards koju čine organizatori sličnih nagrada u 12 europskih država. Nagradu je 2002. godine osnovao Institut za suvremenu umjetnost.  Od 2020. godine  nagrada se dodjeljuje u Splitu u Salonu Galić  perspektivnim mladim umjetnicima koji su već na početku svoje karijere prepoznati kao nadolazeća generacija umjetnika/ca koji propituju i pomiču granice vizualnog stvaralaštva. 

 

Nagrada Radoslav Putar sastoji se od 

-  dvomjesečnog boravka u Residency Unlimited u New Yorku; http://residencyunlimited.org/, u terminu u dogovoru s RU; tijekom 2024.
-  samostalne izložbe u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu,tijekom 2024. godine;
-  produkcije multioriginalna u suradnji s Galerijom S iz Koprivnice,
-  mjesta u žiriju Nagrade Radoslav Putar 2024.
 

 

Radoslav Putar (Varaždin 20.7.1921. – Zagreb 18.7.1994.),  znameniti povjesničar umjetnosti i likovni kritičar svojim je radom bitno usmjerio hrvatsku kulturnu scenu prema suvremenom likovnom jeziku. Njegov rad važan je i s društvenog aspekta jer je promovirao ideje demokracije i zagovarao dijalog, toleranciju, slobodu izražavanja i otvorenost prema drugim kulturama. Danas je teško zamisliti u kojoj mjeri je njegov rad bio herojski, a sasvim pouzdano možemo ustvrditi da je njegov doprinos teoriji i praksi ključni segment suvremene hrvatske umjetnosti i kulture.  Inicijativa Instituta za suvremenu umjetnost Zagreb da nagradu imenuje Nagrada Radoslav Putar zrcali  želju da se promoviraju jasni stavovi, aktivno sudjelovanje i visoki profesionalni standardi, kao alati afirmacije demokratskih procesa, međuovisnih s razvojem kulture, kulturnih institucija i umjetnosti u Hrvatskoj.
 

_____

 

Finalisti nagrade Radoslav Putar 2023. su Željko Beljan, Mihael Klanjčić, Josip Rončević  i Josip Šurlin.

 

Željko Beljan (r. 1984., Vukovar) diplomirao je na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 2021. Zanimaju ga craft, narodna umjetnost, autsajderska umjetnost, tradicionalne tehnike ručnog rada i položaj i percepcija ručnog rada u suvremenoj umjetnosti, a u svojim radovima u zadnje vrijeme istražuje vezu između (amaterskog) sporta i ručnog rada te se poigrava s rodnim klišejima.

 

Mihael Klanjčić (Zagreb, 1994.) je diplomirao na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (smjer: slikarstvo), u klasi prof. Damira Sokića 2019. godine. Izlagao je na osam samostalnih i više skupnih izložbi; a među potonjima se ističu: 57.
Zagrebački salon, (Dom HDLU), 35. Salon mladih, (Dom HDLU), 16. Erste Fragmenti (Lauba), Život dobro ugođenih formi (KiBela), Umjetnost je sumnja (LEXART Skladište), 14. Erste Fragmenti (Galerija Kranjčar). Živi i radi u Zagrebu.

 

Josip Rončević (Zadar, 1991.) U Zagrebu je 2015. diplomirao na Grafičkom fakultetu, a iste godine upisao slikarski odsjek na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojem je 2020. diplomirao sa pohvalom iz latinske klasifikacije summa cum laude. Izlagao na devet samostalnih i tridesetak skupnih izložbi od kojih se mogu istaknuti Erste fragmenti 16 (Lauba, Zagreb) i 35. salon mladih (HDLU, Zagreb) pri kojem je sunagrađen „Nagradom Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut, umjetnici umjetniku“.

 

Josip Šurlin (Split, 1993.) završio je Školu likovnih umjetnosti u Splitu, 2012. godine. Godine 2012. upisuje Umjetničku akademiju u Splitu, smjer slikarstvo. Studirao je u klasi prof. Gorkog Žuvele te, 2017. godine, diplomirao slikarstvo pod mentorstvom prof. Viktora Popovića i prof. Neli Ružić. Sudjelovao je na nekoliko skupnih izložbi i prezentirao radove na jedanaest samostalnih izložbi. Na Prvom studentskom bijenaleu osvaja i pismeno priznanje za rad. Godine 2018. postaje članom Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU, Split). Od 2020. radi kao asistent na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. 

 

_____