Izložba 'Depart to Somewhere Else' suvremenog kosovskog umjetnika Dritona Selmanija, u organizaciji HULU-a Split, otvara se u Salonu Galić u srijedu, 31. kolovoza u 20 sati, a može se pogledati do 17. rujna 2022.
''DEPART TO SOMEWHERE ELSE''
Veliki dio stvaralaštva Dritona Selmanija temelji se na mislima, predodžbama i iskazima koje ovaj umjetnik crpi iz svoje neposredne okoline i svakodnevnog života, uspijevajući uhvatiti i prikazati sadašnjost društva u kojem živi. Rođen na Kosovu gdje i živi, Selmani je uistinu svjedok svog vremena, ili onoga što sam opisuje kao "nepodnošljiv osjećaj življenja na ovom meridijanu zemaljske kugle, i u ovom trenutku razvoja civilizacije". Uzimajući za polazište stanje neizvjesnosti, bilo kao mjesto, vrijeme ili priču u koju smo vjerovali, glavna premisa izložbe sugerira putovanje u "negdje drugdje", zamišljeno mjesto ili alternativnu stvarnost u kojoj se mitovi današnjice i naši suvremeni rituali isprepliću, preispituju i preoblikuju.
Zamislite da pronađete poruku u boci, uzbuđenje, nadu i povezanost koju taj trenutak nosi...samo da biste saznali da se u njoj nalazi najbesmislenija poruka, tekst koji sam po sebi ništa ne znači te se koristi samo kako bi označio mjesto za tekst ili prikaz fonta? Upravo taj osjećaj je način na koji Selmani pristupa svijetu oko sebe, a posljedično su to i osjećaji kakve inducira kod promatrača njegovih radova. Je li to samo ironija ili duboka sumnja? Što je stvarno, a što izmišljeno? Ponekad ovaj proces uključuje stavljanje naizgled besmislenog na pijedestal - ili, ovdje, doslovno zaključavanje neznanja u predmet prepušten vječnosti.
Malo dalje, neprirodno uvećani objekt u obliku prsluka za spašavanje, još jedan simbol, umjesto da iskazuje svoju primarnu funkciju, ispunjava prostor i uvlači ga u sebe, golem je i neprikladan, gotovo zagušuje. Ironija, kao i mnoge s kojima se svakodnevno susrećemo - smiješna, ali zaprava nimalo smješna - naglašena je performativnim činom oblačenja kipa Domenica Modugna u talijanskom gradiću Polignano a Mare. Na stolu, imaginarna putovnica, alegorija jednako tako imaginarnog putovanja iz Prištine u Švicarsku, obećanu zemlju. Pravno obvezujući dokument za “nesigurna stanja postojanja”, koju prati serija crteža koja se premijerno prikazuje upravo u Salonu Galić. U potpunosti novi rad produciran za ovu izložbu zastava je s jednostavnom sintagmom koja označava mjesto održavanja izložbe kao povijesno bogati prostor preopterećen masovnim turizmom, što je neizravna referenca na Selmanijevo zanimanje za baštinu, povijest i kulturne promjene, kao i njegovo iskustvo Splita posljednjih godina (2020. je boravio na rezidenciji te je radio intervencije za Almissu Open Art 2020. i Praznine 2022.). Poruka je i jasna i dvosmislena: blago vama (Lucky you). Zastave u Dritonovoj praksi imaju posebno mjesto: one su savršeni, ma koliko labavi simbol konstruiranog identiteta, pružajući tako mnoštvo mogućnosti za manipulaciju.
Povik za pripadanjem je posvuda, ali najglasniji u Teardropu, radu u kojem će prigrliti svoju neizvjesnu poziciju umjetnika u nastajanju, u stranoj zemlji, evocirajući nezamislivu paralelu između dva potpuno različita entiteta koji pružaju zaštitu i sigurnost. Na nešto složeniji pristup nailazimo u These Stories, video radu koji se koristi usporedbom priča, od kojih je jedna slijetanje Apolla 11 na Mjesec, a druga se odvija u isto vrijeme u njegovom selu na Kosovu, koje je upravo dobilo struju. Ovdje se globalno i lokalno, osobno i kolektivno stapaju u novi i jedinstveni događaj.
Ako je polazište izložbe stanje neizvjesnosti, mjesto dolaska nije potpuno drugačije. Ne-mjesta u Selmanijevoj praksi više su od uobičajenog motiva - on ih vidi kao mogućnosti – inspiraciju, priliku te mjesta u kojima bi se štošta moglo dogoditi i već se događa. Postavljajući ih u središte svog interesa, on ujedno negira njihovo postojanje, kao da ne-mjesta ne mogu biti ništa drugo doli mjesta sama po sebi.
Promatrač i ukazivač, više nego komentator, Selmani briljantno uspijeva obesmisliti značenje i dati smisao onome što se naoko čini besmislenim. Njegova su djela izravna i iskrena, duhovita i pametna, uglavnom razigrana, ali uvijek jednostavna u svoj svojoj kompleksnosti, nudeći nam bezbrojne umne igrice. On to čini uvijek uspješno i suptilno prenoseći političko u poetsko. Jer, što god da se događa u svijetu, Selmani je majstor trenutaka koje potom uspješno prenosi u svoju umjetnost – a često su to ključni povijesni trenuci, bilo da se radi o slijetanju na Mjesec, stvaranju nove države nakon razornog rata, ili pandemiji. S dozom odrješitosti i snagom humora ("smisao za humor nije suprotan ozbiljnosti, već temelj za nju"), on ozbiljno shvaća svoju ulogu umjetnika – kako bi nam pomogao uhvatiti, promisliti, preispitivati ili samo preživjeti ih.
Jasmina Šarić, kustosica
O AUTORU
Driton Selmani rođen je 1987. godine. Živi i radi u Prištini. Idejama o percepciji stvarnosti pristupa dekonstruirajući društvene, kulturne i političke teme koje ga okružuju. U djetinjstvu mu je rečeno da voli zemlju koja više i ne postoji, zbog čega je stvorio osnovu za skepticizam prema bilo kakvoj datoj stvarnosti. Takav odnos prema realnosti danas primjenjuje u svom umjetničkom radu, pretvarajući osobna uvjerenja u vizualne artefakte. Stari prividi su 1999. godine zamijenjeni novima; ornamenti nekadašnjih prostora obnovljeni su i usmjereni ka novim značenjima i novim neizvjesnostima. U tom procesu koji se uvijek odvija, Selmani se pozicionira i kao promatrač i kao performer, stvarajući djela na osnovu vlastitih iskustava, perspektiva i sumnji. Driton Selmani izlagao je na brojim samostalnim i kolektivnim izložbama: Stacion – Centar savremene umjetnosti, Priština; Muzej Ludwig, Budimpešta; Kunstraum Niederosterreich, Beč; Casa Triangulo, Sao Paolo; Bijenale mladih umjetnika Europe i Mediterana, Ancona; U10 Art Space, Beograd; Peto bijenale u Marakešu; Festival svjetla, Amsterdam; Fabbrica del Vapore, Milano; Bregnez Bijenale u Austriji; Exchiesetta - Polinjano a Mare, Nacionalna umjetnicka galerija, Tirana; Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, Centar savremene umjetnosti, Solun; Festival svjetla, Norceping; Škuc galerija, Ljubljana; Galerija Eugster, Beograd; Kuća umjetnosti, Muzej MAXXI, Muzej savremene umjetnosti Skoplje.
Rad HULU-a je podržan od strane Ministarstva kulture i medija, Zaklade Kultura nova, Grada Splita, Turističke zajednice grada Splita i Splitsko –dalmatinske županije .
