Povodom stogodišnjice rođenja arhitekta Nevena Šegvića, u organizaciji Područnog odbora Split, Hrvatske komore arhitekata, otvorit će se izložba „Kuća na Peristilu“. Otvorenje izložbe je u četvrtak, 26. siječnja 2017. u 19 sati u dvorani na 4. katu „Kuće na Peristilu“, Poljana Kraljice Jelene 1, Split.
„Kuća na Peristilu“ paradigmatsko je djelo u opusu istaknutoga hrvatskog arhitekta Nevena Šegvića, rođenog u Splitu 26. siječnja 1917. godine. Projektirana je 1960.-1962., a gradnja je završena 1964. Zbog položaja na Peristilu, spomeničkim i simboličkim vrijednostima bremenitom prostoru nekadašnjega carskoga trga, kuća je u vrijeme gradnje ali i kasnije izazivala oprečna mišljenja arhitekata, povjesničara umjetnosti i konzervatora. Izgrađena je na križanju Carda i Decumanusa, glavnih ulica Dioklecijanove palače, na mjestu historicističke kuće Aglić porušene u savezničkom bombardiranju 1944. Nit vodilja projektnoga zadatka bila je prezentacija arheoloških antičkih nalaza (ugaoni pilon trijema, baze stupova, zid i pločnik) koje Šegvić integrira u interijer izvorno zamišljen kao kavana, te ostavlja vidljivim izvana zahvaljujući transparentnom ostakljenju prizemlja. Osim prezentacije arheoloških antičkih nalaza u prizemlju, iznimna vrijednost građevine je i jedinstvena vizura na Peristil na posljednjoj etaži, izvorno neopterećenoj pregradnim zidovima, s ostakljenom trakom prozora čitavom širinom južnog pročelja. Iako dosljedna autorovom arhitektonskom izričaju temeljenom na načelima internacionalne moderne, neutralnost oblikovanja ove kuće svjedoči o promišljenom pristupu baštini i poštivanju posebnosti mjesta gradnje, za što je zaslužna i kvalitetna suradnja projektanta s konzervatorom Cvitom Fiskovićem. Danas je, uz Šegvićevu zgradu Lloyd-a na splitskom Dražancu (Z-6824), „Kuća na Peristilu“ pojedinačno zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-6699).
Izložba na temelju vrijedne arhivske građe (nacrta, fotografija, novinskih tekstova) predstavlja povijest gradnje „Kuće na Peristilu“: od prvoga prijedloga splitskog arhitekta Fabijana Kaliterne iz 1950. godine do arhitektonskog natječaja 1955. i donošenja smjernica za projektiranje, arheoloških istraživanja, aktualizacije gradnje za Industriju jadranskog kamena 1960., nekoliko inačica projektnih rješenja Nevena Šegvića i suradnika iz Urbanističkog biroa Split do izvedbenog rješenja, početka i prekida gradnje 1961. uslijed zabrane izvođenja poslovnih objekata, te završetka gradnje 1964. kada je u prizemlju otvorena kavana i slastičarnica. Većina arhivske građe predstavljene na izložbi je iz arhiva Katedre za graditeljsko naslijeđe Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.
Izložba je otvorena do 29. siječnja 2017.
od 10-13 i od 17-20 sati
