Green forest festival 2019. i organizatorica Julija Tomasović već petu godinu za redom u Omiš dovodi i razne aktivnosti u kojima se „susreću“ umjetnost, priroda i održivi razvoj. Ovogodišnja tema Green forest festivala je istok, točnije Kina i Japan.
Jedan od glavnih ciljeva festivala je povezivanje lokalnih institucija, promicanje umjetnost, angažiranje nove publike te poticanje zdravog i kreativnog razvoja. Stoga je Forest program započeo 26.6. predavanjem i predstavom „Priča iz drvene kutije“. Riječ je o japanskoj tehnici kamishibai, sve popularnijoj na zapadu, koja je spoj kazališta, pripovijedanja i likovne umjetnosti. Svjedoci smo kako je novi stil života istisnuo pripovijedanje iz naših svakodnevnica, a ta važnu uloga prenosnika znanja prepuštena je, nažalost, medijima i elektroničkim pomagalima. „Drvena kutija“ je metaforička kritika plastičnim kutijama – televizorima koje danas sve više odgajaju djecu.
Na predavanju su voditelji objasnili što je kamishibai te kojim se tehnikama koristi. U suradnji s vrtićem Omiš, čiji su svi djelatnici sudjelovali na predavanju, tijekom narednih dana doći ćemo do odgovora o dobrobitima kamishibai predstava u odgoju djece. Nadamo se da je ovo početak dugogodišnje suradnje s kamishibai majstorima u Omišu.
U parku srednje škole Jure Kaštelan, gdje smo već u sklopu festivala oslikali herbarij omiških biljaka endema i time stvorili prostor za buduća događanja, Jelena Sitar i Igor Cvetko izveli su šest kratkih predstava za djecu.
Voditelji predavanja, ujedno i izvođači predstave, su pedagoginja i redateljica Jelena Sitar Cvetko i Igor Cvetko, ilustrator i etnomuzikolog. Oni djeluju kao stvaralački tandem u svom Kazalištu lutaka Zapik, poznatom kao najmanje slovensko lutkarsko kazalište, svojevrsno kazalište laboratorij. "Umjetnost kamišibaja" Jelene Sitar Cvetko, jedne od važnijih knjiga o toj vrsti umjetnosti u Europi.
Sav program „Priča iz drvene kutije“ je bio u potpunosti bespalatan za sve sudionike.
*****
BONSAI I HAUKUMACHINE
Jedan od najvažnijih simbola Japana je trešnjin cvijet, njima je vrhunac godine upravo povezan s cvjetanjem trešnje. Mnogo značaja daju vrtovima te prostorima mira i konteplacije, upravo izložbu zamišljamo kao jedan takav prostor.
Bonsai izložba
Svi koji posjete ovogodišnji srpanjski Green Forest program razbiti će dvije zablude o bonsaima. Oni nisu generička stabla iz trgovačkih centara jer je pravo umijeće uzgojiti minijaturno stabalce koje ima sve karakteristike te biljne vrste u "normalnoj" veličini u prirodi. Većina ljudi misli da je bonsai japanska umjetnička forma, iako je bonsai nastao u Kini gdje je bio statusni simbol.
Stabla na ovoj izložbi prave su skulpture drveća koje je oblikovala umjetnica Marija Hajdić. Marija je na prošlogodišnjem Green Forestu Omiš održala informativno predavanje, a zbog velikog interesa publike odlučili smo ove godine napraviti izložbu.
Za uzgoj bonsai stabla nije bitna samo ‘tehnika’ uzgoja i uvjeti, već je naglasak na umjetničkim sklonostima i mašti uzgajivača. Ova bonsaistica posjeduje sve navedeno što potvrđuju njezine brojne međunaodne izložbe i nagrade. Posljednju nagradu je osvojila upravo ove godine u Belgiji na festivalu Trophy XX.
Rekla bih da su Marijini bonsai su spoj kineske tehnike na dalmatinski način jer izložene biljne vrste bit će domaće pa ćemo tako moći vidjeti bonsai maslinu, bonsai kostelu te brojne druge vrste koje ne želimo sada otkriti. Izložba se otvara 10.7.2019. u desakraliziranoj crkvi Svetog Duha.
HAIKUMACHINE
Kao što i naziv govori riječ je o automatu za hauiku, japansku poeziju koja ima zadana pravila oblikovanja. Haikumachine je interaktivna instalacija Matee Šabić Sabljić koja će biti postavljena ispred crkve Sv. Duha, za vrijeme trajanja bonsai izložbe. Automat u zamjenu za novčić izbaci crvenu „bombicu“ od komposta unutar kojih je trešnjina špica. Prolaznici su pozvani da na crveni papir napišu svoj haiku, a špicu da posade te, u skladu s kulturom istoka, strpljivo čekaju da procvjeta. Zanimljivo je da je upravo Japan zemlja s naviše automata po glavi stanovnika te da u njih možete kupiti na automatu doslovno sve, od kišobrana do juhe u kesici ili karte za metro.
FOTO: Danica Sičić
