Na festivalu hrvatske drame i autorskog kazališta 24. Marulićevim danima, jedinom domaćem festivalu povećenom hrvatskom dramskom tekstu, bit će izvedeno deset predstava u produkciji isto toliko kazališta iz do sad rekordnog broja zemalja, njih čak pet: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Obale Bjelokosti, Slovenije i Srbije.
Odlučeno je to na sastanku festivalskog vijeća, održanog 25. veljače u Zagrebu u Ministarstvu kulture, koje je prihvatilo izvješće izbornika Darka Lukića i njegov prijedlog predstava. U organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta, a pod Split 24. Marulićevi dani održat će se u Splitu od 21 – 28. travnja ove godine.
Za ovogodišnje izdanje festivala 29 kazališta iz Hrvatske i inozemstva prijavilo je 34 dramske produkcije nastalih na osnovu hrvatskih dramskih tekstova. Nakon postupka selekcije ovogodišnji izbornik prof. dr. sc. Darko Lukić za izvođenje je predložio, a festivalsko vijeće prihvatilo sljedeće predstave: "Glorija" Ranka Marinkovića Hrvatskog narodnog kazališta Šibenik, te isti naslov u produkciji Istarskog narodnog kazališta Pula; "Adam i Eva" Miroslava Krleže Mestnog gledališča ljubljanskog; "Pritisci moje generacije" Dina Pešuta Hrvatskog narodnog kazališta Split; "Svećenikova djeca" Mate Matišića u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.
Zatim: "Moj sin samo malo sporije hoda" Ivora Martinića u produkciji Beogradskog dramskog pozorišta; "Trebalo bi prošetati psa" Tomislava Zajeca zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta; "Sada je zapravo dobro" Olje Lozice u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih; "Snajper" Damira Karakaša nastalog u koprodukciji Compagnie Yeyotheatre Abidjan, Obala Bjelokosti, Novog kazališta Zagreb i Mini teatra Ljubljana; te "Chick Lit" Damira Šodana mostarskog Hrvatskog narodnog kazališta.
Darko Lukić svoj je izbor ovako obrazložio:
- Program sam napravio prema kriterijima kvaliteta predstava, dajući prednost praizvedbama dramskih tekstova suvremenih hrvatskih dramskih pisaca, uz uvažavanje prigodnih projekata proslave obljetnica Miroslava Krleže i Ranka Marinkovića. U takvom pristupu i odabiru, odlučio sam se za tri projekta domaće dramske klasike prema dramama Marinkovića i Krleže, koja držim izuzetno kvalitetnim i vrijednim suvremenim postavkama hrvatske dramske baštine. Pri tom se u tom segmentu nalaze dvije potpuno različite postavke istog dramskog teksta, kao primjeri izvanredno zanimljivih režijskih postavki i izvrsnih glumačkih postignuća na istom predlošku u posve različitim estetskim čitanjima i kazališnim pristupima.
U dijelu festivala koji je posvećen suvremenom dramskom tekstu odabrao sam sedam predstava napravljenih prema novijim dramskim tekstovima suvremenih hrvatskih dramskih pisaca. Riječ je u prvom redu o onim dramskim tekstovima koji se suočavaju s aktuelnim problemima naše suvremenosti, u rasponu od različitih oblika socijalne isključenosti, preko postraumatskog sindroma, generacijske izgubljenosti, složenih obiteljskih odnosa, do društvenog nasilja, manipuliranja tuđim sudbinama i masovne obmane kao oblika društvene dominacije. Projekte takozvanog 'autorskog kazalita' kao ni scenske postavke proznih tekstova u ovom pristupu nisam uključio u izbor, želeći ovogodišnji festival u potpunosti posvetiti hrvatskim dramskim autorima i domaćem dramskom tekstu.
