66. Splitsko ljeto započet će na Peristilu u utorak 14. srpnja premijerom Verdijeve opere Lombardijci. Festival će u 21 sat svečano otvoriti gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara. Podizanjem zastave Splitskog ljeta na središnjem carskom trgu 17. stoljeća drevne Dioklecijanove palače započet će program koji će tijekom 32 festivalska dana publici ponuditi pet premijera u vlastitoj produkciji. Bit će prikazana 32 naslova u 44 izvedbe – sveukupno pet opernih, 14 dramskih, pet baletnih, 14 koncerata, četiri filmske projekcije i dvije izložbe. Završetak festivala planiran je za 14. kolovoza kada će biti dodijeljene tradicionalne nagrade Judita, a po prvi put će u tzv. post festum programu u sklopu Splitskog ljeta biti održana dva koncerta i u danima službenog zatvaranja.

Operu Giuseppea Verdija Lombardijci izvest će solisti, Orkestar, Zbor i Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split. Svoju prvu hrvatsku izvedbu opera Lombardijci je doživjela upravo u splitskom HNK 1994. I drugim splitskim izdanjem ove rane Verdijeve opere ravnat će maestro Ivo Lipanović, a premijera koincidira i s dvije vrijedne osobne umjetničke obljetnice. Nacionalni prvak splitske Opere, bas Ivica Čikeš obilježava 30, a redatelj Robert Bošković 20 godina umjetničkog rada. Nacionalni operni prvak Ivica Čikeš, koji je prije četvrt stoljeća u lombardijcima tumačio manju ulogu Pirra sada će se predstaviti kao Pagano u ulozi koja je, po riječima maestra Lipanovića „vrlo zahtjevna i teška uloga, između ostalog i zato što u prvom činu treba biti bariton, a u ostala tri bas. Vrlo je malo pjevača na svijetu koji to mogu“. Ostale solističke uloge tumačit će: Daniela Schillaci, Max Jota, Antonija Teskera, Bože Jurić Pešić, Mate Akrap, Joško Tranfić, Branka Pleština Stanić i Vinko Maroević, te plesači, članovi ansambla Baleta HNK Split Smrt : Daniel Erchov Zayas, Francesco Pio De Benedictis, Ingeborg Hendrikx, Minori Nakayama, Maja Lončar, Hyejin Kim, Nikol Marčić, Caterina D'Ambra i Ena Parlov. „Na hrvatskoj praizvedbi Lombardijaca 1994. imali smo privilegiju da ulogu Giselde pjeva Fiorenza Cedolins koja je tada debitirala u toj ulozi da bi joj upravo ta uloga nešto kasnije bila odskočna daska za Scalu, Metroplitan i veliku svjetsku karijeru jedne od najslavnijih sopranistica današnjice. Mi danas u toj ulozi ponovno imamo jednu vrhunsku sopranisticu, Danielu Schillaci“. „Dodao sam dvije uloge koje ne postoje u partituri, nazvao sam ih Smrt i Život“ naglasio je na medijskoj konferenciji redatelj Robert Bošković. „Smrt je grupa plesača, baletan i četiri balerine a Život balerina i oni su ti koji povezuju dramaturške cjeline. Kraj je spektakularan ali ga neću otkrivati, želim da bude iznenađenje publici.“

Operu Lombardijci (punog naziva Lombardijci u prvom križarskom pohodu, izvorno I Lombardi all prima crociata) Verdi je skladao 1843., a praizvedena je u veljači te godine. Premijera je, kao i godinu dana ranijeg Nabucca, bila iznimno uspješna. Mnogo je godina parirala Nabuccu po popularnosti, a bila je i prva Verdijeva opera izvedena u Americi. Radnja se zbiva na nekoliko međusobno jako udaljenih lokacija – od Milana u prvom činu do Antiohije u drugom, te Jeruzalema u trećem činu, a scene dijeli i vremenska distanca. Fabula Lombardijaca tipično je romantičarski složena, a odlikuju je brojni dramatični obrati motivirani ljubavlju, ljubomorom, željom za osvetom... U središtu su likovi braće Pagana i Arvina čiji odnos prolazi radikalne metamorfoze – od Paganove želje i pokušaja da ubije brata prema čijoj ženi njeguje ljubav, do pokajanja, ponovnog pokušaja bratoubojstva, isposništva, skrivanja identiteta i bratskog izmirenja. Brojne osobne drame događaju se na pozadini krvavog sukoba i osvajanja Jeruzalema tijekom prve križarske vojne. Arvino predvodi kršćanske snage na križarskom pohodu i tamo susreće brata kojeg ne prepoznaje budući da ovaj, kao isposnik pokajnik, skriva svoj identitet. Muslimanska vojska zarobljava Arvinovu kćer Giseldu. Ona se zaljubi u muslimanskog kraljevića Orontea i po svom oslobođenju optužuje oca i strica zbog nekršćanskog pokolja koje je njihova vojska počinila u Jeruzalemu. Opera završava pobjedom kršćanske vojske, konačnim prepoznavanjem i pomirenjem dvojice braće neposredno pred Paganovu smrt.

Mladi je Verdi, ponesen domoljubljem i mladenačkim entuzijazmom u jeku Risorgimenta stvorio snažnu operu, punu nježnosti, pobožnosti, odlučnosti, nepresušne melodijske inventivnosti sa zadivljujućom vještinom stvaranja ansambl-scena. Zbor ima izuzetno važnu ulogu u Lombardijcima kao vezivno tkivo te simbol snage i hrabrosti. Kroz zbor Verdi progovara o vlastitim umjetničkim, ljudskim i političkim idealima.

Autorski tim predstave, osim dirigenta Lipanovića i redatelja Boškovića, čine još i: scenograf i autor projekcija Ivan Lušičić, kostimograf Mladen Radovniković, koreografiju i scenski pokret ppotpisuje Igor Kirov, zborovođa je Frane Kuss, oblikovatelji svjetla Srđan Barbarić i Ivan Lušičić, koreograf za borbe i mačevanje Alen Čelić, suradnik dirigenta Jure Bučević , suradnica redatelja i glumačka pedagoginja Bruna Bebić, asistentica scenografa Nikolina Kuzmić, te asistentica koreografa Korana Bilan.

Nakon premijerne izvedbe 14. srpnja, reprizna izvedba opere Lombardijci planirana je za 16. srpnja s početkom u 21 sat, a predstava će svoj scenski život nastaviti na sceni HNK Split u sljedećoj kazališnoj sezoni.