Diskurzivni program Foto utorak u Fotoklubu Split nastavlja se u utorak, 28. veljače u 19 sati gostovanjem dr. sc. Ane Šverko i predavanjem ”Nenad Gattin i Dioklecijanova palača u Splitu: zašto i kako?”.
Predavanje se primarno temelji na istraživanju fotoarhive hrvatskog fotografa Nenada Gattina (Trogir, 10. 8. 1930. – Zagreb, 19. 4. 1988.) čija je bogata osobna ostavština pohranjena u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu od 2016. godine, a objedinjena zbirka njegovih radova upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nenad Gattin je već za vrijeme studija povijesti umjetnosti radio kao profesionalni fotograf Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a daljnje suradnje s najistaknutijim hrvatskim povjesničarima umjetnosti dodatno su formirale njegov znanstveno-umjetnički istraživački pristup bilježenju spomenika. Šezdesetih godina snimio je glavninu materijala za prvi sveobuhvatan fotografski prikaz arhitektonsko-urbanističkog kompleksa Dioklecijanove palače, objavljen u formi monografije (Jerko Marasović, Tomislav Marasović, foto: Nenad Gattin, Zagreb 1968). Većina njegovih fotografija Palače nastala je nakon opsežnih arheoloških radova koji su se odvijali počevši od pedesetih godina, kada su mnogi dijelovi Dioklecijanove palače uglavnom dobili izgled koji i danas imaju. U prvom dijelu izlaganja uspoređuje se izgled Dioklecijanove palače neposredno prije spomenutih istražnih radova s prikazima iz monografije, kako bi se ukazalo na dva veoma različita lica istog spomenika, proniknulo dublje u razloge zašto je Gattinov ‘potret’ Dioklecijanove palače bio značajan upravo u tom trenutku te kako je utjecao na njezinu daljnju globalnu percepciju. Drugi dio izlaganja rasvjetljuje Gattinovu stvaralačku metodologiju. Iza njegova prikaza složenog prostora Dioklecijanove palače kriju se jasni postupci izvanredno obrazovanog i senzibilnog autora. Prikazuje se proces Gattinova kadriranja, a zatim i strukturiranja i odabira fotomaterijala, temeljen na povijesti slikovnog prikazivanja Dioklecijanove palače, prije svega iz perspektive umjetnika-putnika iz 18. stoljeća, o čemu svjedoče materijali iz njegove ostavštine.
Ana Šverko, povjesničarka arhitekture i arhitektica, znanstvena je savjetnica na polju humanističkih znanosti te docentica na poljutehničkih znanosti. Diplomirala je 1998. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala 2002. na Sveučilištu Berkeley (SAD), na interdisciplinarnom studiju Urbanističkog projektiranja (Master of Urban Design), s temom integracije strategija konzervacije i urbanističkog projektiranja za povijesnu jezgru, na primjeru Dioklecijanove palače u Splitu. Doktorirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine. Sudjelovala je u postdoktorskom istraživačkom seminaru Sveučilišta Harvard (SAD) 2014-15. godine. Bila je zaposlena u Konzervatorskom odjelu u Splitu od 1998. do 2011. godine. Od 2012. zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti – Centru Cvito Fisković u Splitu, a kao vanjska suradnica predaje na Studiju arhitekture na Sveučilištu u Splitu.
Posvećena je istraživanju povijesti arhitekture, urbanizma, zaštite te prikazivanja spomenika u Dalmaciji u međukulturnom kontekstu, o čemu piše u znanstvenim knjigama i časopisima. Redovito sudjeluje kao voditeljica i suradnica na međunarodnim i domaćim znanstvenim projektima, trenutno kao suradnica na HRZZ projektu Instituta za povijest umjetnosti „Ekspozicija. Teme i aspekti hrvatske fotografije od 19. stoljeća do danas”, voditeljice dr.sc. Sandre Križić Roban.
Dobitnica je Povelje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izniman doprinos i unapređenje struke 2014., nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata „Neven Šegvić” 2017. i Državne godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti za 2019. godinu u polju humanističkih znanosti. Dobitnica je petnaest inozemnih stipendija za stručno usavršavanje. Posljednjih godina njezina istraživanja poduprli su Zaklada Getty (2018–19.), Paul Mellon Centar (2021.) i Sveučilište Harvard (2022.).
Program je realiziran uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH i Grada Splita te je dio programa »Redovni godišnji program udruge Fotoklub Split« koji se financira iz sredstava podrške Zaklade Kultura nova.
