U utorak, 20. prosinca 2016. u 12 sati u Galeriji umjetnina u Splitu otvara se izložba pod nazivom Umjetnički život u Splitu / U raskoraku između mita i zbilje (1919.-1929.).
Galerija umjetnina planira kroz dva opsežna projekta obraditi iznimno zanimljivo razdoblje splitske umjetničke scene u vrijeme tzv. prve Jugoslavije. Prvi dio izložbenog diptiha obuhvaća razdoblje od Izložbe jugoslavenskih umjetnika iz Dalmacije 1919. do postavljanja Grgura Ninskog na Peristil 1929. Drugi dio projekta pod nazivom U sjeni diktature, obuhvatit će razdoblje od 1930. do 1941.
Međuratni Split posebno je obilježilo prijateljstvo dugogodišnjeg načelnika i kasnije bana, dr. Ive Tartaglie i svjetski poznatog kipara Ivana Meštrovića. Ambijent carskog grada bio je idealna pozornica za njihove umjetničke i političke ambicije, a u nastojanju da ih realiziraju nisu uvažavali suprotna mišljenja, o čemu svjedoči postavljanje Grgura Ninskog na Peristil. Kao mjera i korektiv sredine figurirao je Emanuel Vidović. U spomenutom periodu umjetnički stasaju Silvije Bonacci Čiko, Milan Tolić, Ivan Mirković, Radovan Tommaseo, Antun Zuppa, … Izložbama su uz zavičaj vezani Jerolim Miše, Vjekoslav Parać, Marino Tartaglia,... Likovnoj živosti doprinosili su i strani umjetnici koji su izlagali u Splitu.
Na izložbi će biti predstavljeno 274 rada (slike, crteži, grafike, skulpture i plakati) od 69 autora. Izložba se pretežno bazira na radovima iz galerijskog fundusa. Razlog tome su prostorno-financijske okolnosti, ali prije svega činjenica da nam je to razdoblje jako dobro pokriveno zahvaljujući otkupima od strane gradskih i pokrajinskih vlasti, kao i darovnici dr. Ive Tartaglie. Tridesetak umjetnina posuđeno je od splitskih kulturnih ustanova (Sveučilišna knjižnica u Splitu, Muzej grada Splita i Muzeji Ivana Meštrovića - Galerija Meštrović) i privatnika.
Raskorak između mita i zbilje upućuje na velika očekivanja i razočarenja od nove države, na konstrukciju i nametanje jugoslavenske ideologije i njen sraz s postojećim identitetima, na lokalne predodžbe o vlastitom značaju, na stereotipe o Splitu koji su se u to vrijeme oblikovali i skoro neizmijenjeni preživjeli do naših dana, ali i na raskorak između današnje predodžbe o prijeratnom Splitu i onodobne zbilje. U mnogo čemu taj raskorak je razvidan i na umjetničkom polju.
Cilj izložbe nije stvaranje idealne i selektivne slike vremena, već pokazati što su Splićani gledali, kakav su ukus imali, što su, koliko i za koje novce kupovali, tko je kupovao, gdje se i kako izlagalo, kakav je bio socijalni i materijalni status umjetnika, kakva je bila uloga lokalne vlasti i što je bila zvanična kulturna politika.
Kustosi izložbe: Božo Majstorović i Iris Slade
Vrijeme održavanja izložbe: 20. prosinca 2016. – 31. siječnja 2017.