Svakog tjedna gradonačelnik Ivo Baldasar novinarima na brifingu četvrtkom priredi neku novu 'poslasticu', koju na radost brojnih medija koji pohode to PR druženje, njihovi novinari i urednici mogu razvlačiti do idućeg sastanka u Banovini. Tako smo prošlog tjedna saznali kako se bez natječaja do kraja godine kreće u projekt uređenja Hrvojeve ulice, dijela Pazara i prostora oko Srebrnih vrata, sve redom dijelova grada koji su pod najvišom konzervatorskom i UNESCO-vom zaštitom. Štoviše, već je naručeno i 200 mramornih klupa. Ma aplauz!

Društvo arhitekata Splita hitro je priopćenjem zatražilo javni natječaj kao jedini logičan potez, no Baldasar ih je odbio riječima kako se "ne radi o arhitektonskom rješenju već o urbanom opremanju za kojeg natječaj nije potreban". Posao će tako biti povjeren tek nedavno diplomiranoj arhitektici Ani Glamuzini (vjerovali ili ne, djevojka je članica SDP-a) i kontroverznom Zoranu Jeremazu, čovjeku koji je na papir stavljao sve prestrašne Kerumove zamisli diljem Splita. Uključujući i restoran koji se, da se Željka pitalo, trebao graditi u sklopu park šume "Marjan", na Prvoj vodi.
 

'SAMO SE GENERIRA ŠTETA'

Splitska sociologinja Diana Magdić za portal pogledaj.to analizirala je predstavljeni projekt arhitektice Glamuzine, čijim renderima se gradonačelnik već pohvalio.
- Nevjerojatan je prijedlog Glamuzine da se plastični šatori zamijene “kućicama s akrilnim staklom, koje neće zaklanjati pogled na zidine”, a koje su na bijednim renderima s disproporcionalnim i nerealnim opločenjem prikazane prazne. Opravdano sumnjamo da bi takvo “rješenje” moglo proći i kao studentska igra na prvoj godini preddiplomskog studija arhitekture, jer ni jedan mentor ne bi propustio upozoriti da će se kiosk odmah popuniti od poda do stropa i time prestati biti transparentan, da bi proziran krov ostao prozirnim ravno dva dana prije nego bi ga prodavači nečim prekrili da se zaštite od sunca te da “akrilno staklo” (pleksiglas) reagira na atmosferalije i da ga je izuzetno teško održavati.

Taj je katastrofalan dizajn ipak samo posljedica i simptom problema daleko većih razmjera: krajne neprimjerenog i opasnog pristupanja projektima u najvrjednijem dijelu grada Splita. Kojim to putovima ovakve opasne ideje uopće dolaze do gradonačelnika koji s njima onda izlazi u javnost? Što rade njegovi savjetnici, a što gradske službe? Zar zaista nitko nije primijetio gdje je Pazar i po kojim se pravilima treba održavati i uređivati? Zar zaista nitko nije pročitao, usprkos sramotnom stanju na Pazaru i u Hrvojevoj nedavno produžen, ugovor o koncesiji?

Doduše, s obzirom na ono što koncesionar Hippos već godinama bez posljedica radi, možda su i mogli izvesti zaključak da za taj dio grada nikog nije briga. Naravno da je Pazar potrebno urediti i naravno da je potrebno maknuti plastične šatore sa zida Dioklecijanove palače, ali ovakav način, uz pripadajući trošak, generira samo daljnju štetu. Povlačenje argumenta zadržavanja radnih mjesta, sintagme kojom se Baldasar služi podjednako često i u podjednakim situacijama kao njegov prethodnik Željko Kerum, kratkovidno je i promašeno, jer jednako tako možemo reći da neuređen grad izravno ugrožava radna mjesta svih onih Splićana koji samo od monokulture turizma žive - poentira sociologinja Magdić, a čitav tekst možete pročitati na portalu pogledaj.to

 

PAMETAN GRAD: U POTPUNOSTI UKLONITI ŠTANDOVE!

"Projekt uređenja Pazara i Hrvojeve ulice najsvježiji je primjer pronalaženja različitih 'kreativnih' načina i argumentacije za zaobilaženje procedure arhitektonskih natječaja. Bez obzira da li se radi samo o urbanom opremanju ili složenijem zahvatu u prostoru, provođenje arhitektonsko urbanističkog natječaja je civilizacijski novo ispod kojeg ne bi trebala ići ni jedna gradska vlast, tim više jer se radi o javnom prostoru nultog značaja i kontaktnoj zoni sa Palačom koja je pod zaštitom UNESCO-a.

To što je Hippos privatna tvrtka, nije argument za navodno provođenje pozivnog, investitorskog, dakle zatvorenog natječaja, a zanima nas i kada je taj natječaj proveden, da li je objavljen, tko su ostali pozvani autori te gdje se mogu vidjeti ostala rješenja. Hippos jest privatni koncesionar, ali na neupitno javnoj površini. Stoga je provođenje javnog natječaja za takvu lokaciju jedini društveno odgovorni način da se, na početku otvori rasprava o tom prostoru, a na koncu odabere najkvalitetnije rješenje.

Smatramo kako bi sa istočnog zida Palače trebalo u potpunosti ukloniti štandove, urediti ga, osvijetliti i prezentirati onako kako je to primjereno spomeniku nulte kategorije. A realizacija projekta Istočne obale prilika je da se u kontaktnoj zoni prema Pazaru predvidi i u budućnosti realizira prostor za njihovo izmještanje. Do tada, umjesto o fiksnim kućicama od akrilnog stakla, zašto ne bismo razmišljali na primjer o mobilnim štandovima tj. vozilima dizajniranim za prodaju, koji bi taj prostor privremeno koristili za trgovinu, u sezonskom režimu od-do?", u ime građanske inicijative "Za pametne ljude i Pametan grad" stav je iznijela njihova vijećnica Danira Matošić Matičević.
 

GIS: POGREŠNO, NEDEMOKRATSKI I ŠTETNO

Danas je reagirala i Građanska inicijativa Split, udruga koja se zalaže za participativno i transparentno upravljanje gradom, gradonačelniku Ivi Baldasaru uputila su javno pismo.

"(...) Model kojega gradonačelnik sve češće i sve otvorenije nameće smatramo i pogrešnim i nedemokratskim, a to dugoročno znači i vrlo štetnim, ako ne i opasnim.(...)

Gotovo da nema tjedna, a da o temama unutar i uokolo gradske jezgre ne bilježimo sve veći broj improviziranih, dvojbenih, upitnih, problematičnih gradonačelničkih izjava ili najava koje se jednom tiču kontaktnih zona Istočne obale i Starog Placa, drugi put hidroaviona na Matejušci, treći put izgradnje nove Turističke palače, četvrti put planova o uređenju Pazara, Hrvojeve ulice...

Da te izjave dolaze nakon prethodne široke javne rasprave, nakon konzultiranja stručne i zainteresirane javnosti, ili barem nakon ozbiljne rasprave gradskog vijeća, još bismo i mogli razumjeti gradonačelnikova lapidarna obraćanja javnosti na spomenute teme. No, kako gradonačelnik za ovakav model vođenja grada sve više koristi vatrogasnu terminologiju u kojoj sebe proglašava vatrogascem, a one koji traže ozbiljnu i raspravu dostojnu grada naziva projektantima “protupožarne zaštite“, moramo upozoriti gradonačelnika da prestane s posve iskrivljenim, netočnim a ponekad i tendencioznim prikazivanjem kako stanja u gradu tako i uloge pojedinih aktera u njemu.

Gradonačelnik je istina prije nekoliko mjeseci pobijedio na izborima, ali time nije dobio grad kao poligon za proizvoljno i samovoljno ponašanje u kojemu će vrlo sličnim voluntarističkim metodama kao i njegov prethodnik, gradu nametati rješenja koja kao da izvlači iz svog rukava ili mađioničarskog šešira, a od građana očekivati da milostivo čekaju njegove konferencije, a onda valjda puštati da se sa svojom “knjižicom gradskih projekata“ - koju još nitko nije vidio - igra trgovca, od Londona do Sankt Peterburga, od Izraela do Indonezije...

Zbog niza predkerumskih, pa i pred i postsanaderskih razloga, sigurni smo da nam ne treba gradonačelnik koji na Istočnoj obali već sada zna broj kolosijeka, hotelskih zvjezdica i koji zna da će oni imati npr. 2.545 soba; ne treba nam ni gradonačelnik koji će nam pokazivati kako će se šatorske tende na pazaru preobraziti u pleksiglas kućice; ni gradonačelnik koji će nam priopćiti broj inox banaka na ribarnici...

Ovo posljednje bi nam mogli priopćavati i 'komunalci' kad bi to bila obična pitanja urbanog opremanja kao što ih gradonačelnik pokušava kamuflirati, a ono prvo možemo saznati tek nakon što vidimo zašto je uopće u prošlom mandatu bio raspisan anketni natječaj za Istočnu obalu, kakva je i koliko prihvatljiva rješenja donio, koja su izvodiva i pod kojim uvjetima a koja tek lijepo izgledaju, koji je uopće obuhvat istočne obale o kojemu razgovaramo, idu li kongresni centar i petzvjezdani hoteli s cruiserima i tri vrste gradskog prometa zajedno, a tek se nakon tih i mnogih sličnih pitanja javnim i međunarodnim natječajem može doći do najboljih i gradu najprihvatljivijih rješenja", stoji u opširnom priopćenju Građanske inicijative Split.

BALDASAR: S NEKIMA SE NIKADA NEĆU NI PRONAĆI

- S nekima se ne mogu naći od početka i nikada se neću ni pronaći jer ne udovoljavam njihovim financijskim interesima. Ja ne zastupam parcijalne interese i pojedine udruge, nego sve građane Splita - komentirao je GIS-ovo priopćenje Baldasar za Dalmacijanews.