Klub mladih Split i Izdavačka kuća Harfa ("Knjige koje vole djecu") organiziraju “HARFIN PSIHO KLUB” - ciklus besplatnih predavanja o osobnom razvoju i roditeljstvu!
Cilj Kluba mladih je besplatnim predavanjima vrhunskih psihologa doprinijeti osobnom razvoju i mentalnom zdravlju mladih.
Različite uloge koje mladi obnašaju - jer oni su nečija djeca, nečije kolege, nečiji učenici/studenti, nečiji zaposlenici, nečiji roditelji - nose sa sobom različite izazove, s kojima se ponekad nije lako nositi.
Cilj Kluba mladih je besplatnim predavanjima vrhunskih psihologa doprinijeti osobnom razvoju i mentalnom zdravlju mladih.
Različite uloge koje mladi obnašaju - jer oni su nečija djeca, nečije kolege, nečiji učenici/studenti, nečiji zaposlenici, nečiji roditelji - nose sa sobom različite izazove, s kojima se ponekad nije lako nositi.
"Iz mjeseca u mjesec slušat ćemo i razgovarati o temama bliskima svima nama. Zajedno ćemo učiti i pokušati naći rješenje za izazove s kojima se suočavamo. Zajedno ćemo pokušati biti bolji - bolji roditelji, bolja djeca, bolja verzija samih sebe", objašnjavaju iz Kluba mladih Split.
“HARFIN PSIHO KLUB” organizira se u sklopu programa “Kreativni, mladi, strastveni”, a otvara se predavanjem “Biti roditelj - kako to gord(k)o zvuči!” psihologinje Mirjane Nazor.
Predavanje će se održati 26.9.2019. (četvrtak) s početkom u 19 sati u Sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu.
Predavanje je otvoreno i besplatno za sve zainteresirane, a namijenjeno je mladima, roditeljima, studentima, učenicima, profesorima, psiholozima, pedagozima, odgojiteljima, prosvjetnim djelatnicima...
Sudionici će imati priliku kupiti Harfine knjige po posebno sniženim cijenama.
Ulaz je besplatan, ali prijava je obvezna na: https://docs.google.com/forms/d/1QyK4aTXaNYu7dScHHuT7YNUqYKAY5mZg5WSeCDOY2Hk/edit
Na zahtjev je moguće dobiti potvrdu o sudjelovanju.
(Za dodatne informacije slobodno se obratite kolegici Mireli Mravak iz Kluba mladih Split - mob. 097 6828 055.)
Više o predavanju:
Mirjana Nazor:
BITI RODITELJ – KAKO TO GORD(K)O ZVUČI!
Svjedoci smo da se pronatalitetna politika u nas ne provodi na kvalitetan način. Moglo bi se reći da je roditeljstvo u svojevrsnoj krizi. Odgovor na pitanje zašto se mladi sve rjeđe odlučuju na roditeljstvo sigurno nije jednoznačan. Uz brojne individualne razloge očito je da i opća društvena situacija nije baš obećavajuća i poticajna za donošenje odluke o rađanju djece.
Biti roditelj je iznimno zahtjevna uloga jer iako roditelji nisu svemoćni kada se promatra njihov utjecaj na dijete, ipak su moćni. I zato je važno da svoju ulogu prihvate odgovorno. Za normalan razvoj djeteta vrlo su važne pravovremene i jednoznačne povratne informacije koje ono dobiva nakon iskazanog dobrog, poželjnog, prihvatljivog ponašanja ili pak lošeg, nepoželjnog i neprihvatljivog ponašanja.
Odgajajući dijete roditelji moraju postaviti određene granice u ponašanju. One mogu biti oslonac u procesu odrastanja - okviri koji pomažu razlikovanje dobrog od lošeg, opasnog od bezopasnog, koji štite djecu od otklizavanja u ponor; ali mogu biti i kočnice koje ometaju stjecanje samopouzdanja i prihvaćanje vlastite odgovornosti - kruta pravila koja onemogućavaju toliko potrebnu slobodu ali i odgovornost.
Djecu je važno osamostaljivati, učiti odgovornosti, otkrivati njihove interese i želje. Međutim, roditelji prečesto zbog neznanja rabe loše odgojne postupke: umjesto da djecu osamostaljuju vezuju ih za sebe, umjesto da ih uče odgovornosti podmeću svoja leđa, umjesto da bude i otkrivaju njihove interese i želje nude im svoje neostvarene snove…
Za djelotvorno roditeljstvo važno je prihvaćanje djeteta onakvog kakvo ono jest. Voljeti dijete znači pomoći mu da se osamostali, da postane odgovorna osoba koja ima povjerenja u sebe i u svoje roditelje. U tome će svakako pomoći i brojne socijalne vještine. One su svojevrsno oruđe kojim bi se djeca ali i odrasli trebali koristiti kako bi svima život bio kvalitetniji – s manje svađa, manje egoističnosti, manje napetosti, više uvažavanja i međusobnog razumijevanja.
Neka pitanja na koja ćemo dati odgovore:
Rađaju li se djeca danas drukčija od onih koja su rođena prije pedesetak i više godina?
Koji su odgojni stilovi roditelja kvalitetni, a koji manjkavi?
Koji je smisao postavljanja granica u odgoju?
Što znači biti odgovoran roditelj?
Čemu i kome služe socijalne vještine?
Kako pomoći, a ne odmoći svom djetetu u procesu transformacije u odraslu osobu?
Više o predavanju:
Mirjana Nazor:
BITI RODITELJ – KAKO TO GORD(K)O ZVUČI!
Svjedoci smo da se pronatalitetna politika u nas ne provodi na kvalitetan način. Moglo bi se reći da je roditeljstvo u svojevrsnoj krizi. Odgovor na pitanje zašto se mladi sve rjeđe odlučuju na roditeljstvo sigurno nije jednoznačan. Uz brojne individualne razloge očito je da i opća društvena situacija nije baš obećavajuća i poticajna za donošenje odluke o rađanju djece.
Biti roditelj je iznimno zahtjevna uloga jer iako roditelji nisu svemoćni kada se promatra njihov utjecaj na dijete, ipak su moćni. I zato je važno da svoju ulogu prihvate odgovorno. Za normalan razvoj djeteta vrlo su važne pravovremene i jednoznačne povratne informacije koje ono dobiva nakon iskazanog dobrog, poželjnog, prihvatljivog ponašanja ili pak lošeg, nepoželjnog i neprihvatljivog ponašanja.
Odgajajući dijete roditelji moraju postaviti određene granice u ponašanju. One mogu biti oslonac u procesu odrastanja - okviri koji pomažu razlikovanje dobrog od lošeg, opasnog od bezopasnog, koji štite djecu od otklizavanja u ponor; ali mogu biti i kočnice koje ometaju stjecanje samopouzdanja i prihvaćanje vlastite odgovornosti - kruta pravila koja onemogućavaju toliko potrebnu slobodu ali i odgovornost.
Djecu je važno osamostaljivati, učiti odgovornosti, otkrivati njihove interese i želje. Međutim, roditelji prečesto zbog neznanja rabe loše odgojne postupke: umjesto da djecu osamostaljuju vezuju ih za sebe, umjesto da ih uče odgovornosti podmeću svoja leđa, umjesto da bude i otkrivaju njihove interese i želje nude im svoje neostvarene snove…
Za djelotvorno roditeljstvo važno je prihvaćanje djeteta onakvog kakvo ono jest. Voljeti dijete znači pomoći mu da se osamostali, da postane odgovorna osoba koja ima povjerenja u sebe i u svoje roditelje. U tome će svakako pomoći i brojne socijalne vještine. One su svojevrsno oruđe kojim bi se djeca ali i odrasli trebali koristiti kako bi svima život bio kvalitetniji – s manje svađa, manje egoističnosti, manje napetosti, više uvažavanja i međusobnog razumijevanja.
Neka pitanja na koja ćemo dati odgovore:
Rađaju li se djeca danas drukčija od onih koja su rođena prije pedesetak i više godina?
Koji su odgojni stilovi roditelja kvalitetni, a koji manjkavi?
Koji je smisao postavljanja granica u odgoju?
Što znači biti odgovoran roditelj?
Čemu i kome služe socijalne vještine?
Kako pomoći, a ne odmoći svom djetetu u procesu transformacije u odraslu osobu?
