Nakon više od 30 pristiglih radova, mjeseci čekanja i brojnih odgađanja, Društvo Arhitekata Split konačno je objavilo vizualizacije projekata koji su osvojili tri jednakovrijedne nagrade na natječaju za idejno rješenje Istočne obale.

Čemu baš naslov „projekt stoljeća“? Iz vrlo jednostavnog razloga. Upravo ovaj gradski prostor već cijelo jedno stoljeće stoji kao ruglo grada Splita. I svakim desetljećem koje prođe, to ruglo postaje još veća sramota. Uistinu je pomalo žalosno da grad ovakve veličine i značaja ima kolodvore kakvima trenutno raspolaže. Dovoljan je samo jedan posjet Slavonskom Brodu ili Gospiću, pa da čovjek stavi stvari u perspektivu. Začuđeni pogled turista koji se iskrcaju na željezničkom „kolodvoru“ sve govori. Posebno ako ih uhvati kiša na nenatkrivenim peronima. Zbunjeni ljudi misle da su završili na ranžirnoj postaji u predgrađu. No nisu samo kolodvori problematični. Tu je i cijeli niz neuglednih objekata i štandova koji narušavaju ovaj važni gradski prostor.

No, nadamo se, konačno je došlo vrijeme za promjene. Grad Split je prošle godine raspisao natječaj za idejno rješenje ovog prostora. Odluka je pala na to da se dodjele tri jednakovrijedne nagrade za radove koji će dati najkvalitetnije ideje. Nakon toga će se krenuti u detaljnu analizu, te kombinacijom svih elemanata krenuti u još jedan natječaj koji bi trebao izlučiti konačno rješenje ovog gorućeg problema. Tri studija koji su osvojili po 166,667.00 kuna su, redom, Studio Up, Porticus i Convexus. Sva tri rada se baziraju na sličnom konceptu, a to je smještaj autobusnog i željezničkog kolodvora na prizemnu razinu, dok se cijelom površinom iznad njih prostiru dodatni sadržaji. O tome ćemo detaljnije u nastavku teksta.


STUDIO UP

Studio Up, predvođen arhitektima Tomom Plejićem i Leom Pelivan, predviđa „život na dokovima“. Radi se jednoj kontinuiranoj uzdignutoj šetnici koja bi se nadovezala na postojeće prostore, granajući se na svaki od dokova u gradskoj luci. Taj golemi lungo mare bi imao mnoge popratne sadržaje, poput bazena, kazališta, prostora za koncerte i tako dalje. Predviđeno je nekoliko novih objekata na istočnoj strani, no koriste se i mnogi postojeći.

Primjerice, stara zgrada Dalmacijavina se pretvara u kongresni centar. Željeznički i autobusni kolodvor koriste zajedničku zgradu teminala. Željeznički postaje čeoni kolodvor, a vlakovi se zaustavljaju sa sjeverne strane terminala, dok sa južne nalazimo perone za autobuse. Ostatak površine ispod šetnice ispunjen je raznolikim dodatnim sadržajima, pretežito poslovnog i ugostiteljskog tipa. Predviđena je i velika višeetažna garaža.


PORTICUS

Porticus, predvođen arhitektom Damirom Rakom, predviđa jedno radikalno i, u svakom slučaju, pozitivno rješenje. Za razliku od Studija Up, površina njihovog objekta nije popločana, već je u potpunosti zelena. Njihova ideja je kreiranje „zelenog prstena“ koji bi se sastojao od površina na potezu Sustipan-Zvončac-Marjan-Stari plac-Park Emanuela Vidovića-Đardin-Park terminal-Katalinića brig. Radi se o jednom golemom objektu na nekoliko etaža koji se proteže sve od izlaza iz željezničkog tunela, do Katalinića briga, s kojim je spojen zelenom pješačkom komunikacijom.

U sklopu objekta je i garaža sa 1,000 mjesta. Na -1. razini je predviđena postaja brze gradske željeznice, dok se u prizemlju nalaze peroni željezničkog (smješteni zapadno), te autobusnog kolodvora (smješteni sa istočne strane). Njima se pristupa putem velikog atrija iz kojeg se granaju pristupi dodatnim sadržajima, poput restorana, dućana, banke, pošte i tako dalje. Na višim etažama se nalaze poslovni i hotelski prostori, dok je sama gornja površina rezervirana za prostrani park na čak 50,000 metara kvadratnih. Park bi bio prožet malim paviljonima raznog sadržaja.


CONVEXUS

Convexus, predvođen arhitektima Marijom Zelićem i Ivanom Bakotić, predviđa nešto konvencionalnije rješenje. Umjesto goleme slobodne površine na krovu njihovog objekta, planirana je nešto manja šetnica, okružena zgradama različite namjene.  No sve se to opet nalazi iznad samih kolodvora, smještenih na sličan način kao i kod studija Porticus. Posebnost ovog rada je detaljnije razrađeno prometno rješenje. Predviđena je nova cestovna veza sa Poljičkom koja bi se izvela probojem četverotračne ulice od Koteksovog nebodera, preko kvarta Bačvice, sve do južne strane Istočne obale, gdje bi prolazila ispod samog objekta, te se spajala na kružni tok sa zapadne strane, dalje prema dokovima i samoj Dioklecijanovoj palači.

U sklopu projekta predviđeno je više garaža, kapaciteta od 840 do 112 mjesta. Jedno od provokativnijih rješenja je i tunel koji bi spajao Istočnu i Zapadnu obalu, ulazeći u podmorje kroz Gat Sv. Nikole, južno od Lučke kapetanije. Daljnje studije će pokazati isplativost takve gradnje, s obzirom da bi to rezultiralo znatno većim brojem automobila koji bi se spuštali na Istočnu obalu u želji da izbjegnu kruženje gradom i vožnju marjanskim tunelom.

Radove možete detaljnije proučiti - OVDJE!


Sada kada smo se pobliže upoznali sa svim nagrađenim radovima, možemo samo nastaviti živjeti u nadi da Istočna obala neće stati na ovome natječaju, te da će ova, ali i sve buduće gradske vlasti imati viziju i motivaciju da sprovedu tako značajan projekt u djelo. Ovo je, bez premca, projekt broj 1 i treba ga se smatrati apsolutnim prioritetom. Bez obzira koliko realizacija košta i koliko truda iziskiva, Split jednostavno zaslužuje prometno čvorište kakvo mu neće biti na sramotu, već na ponos.