More, sunce, plaža, lubenica, kokteli, odmor, druženje… složit ćete se da ljeto donosi brojne radosti, ali ne smijemo dopustiti da nas lijepe stvari zaslijepe. Ljeti je, naime, na Jadranu plovni promet pojačan i on kao takav predstavlja značajan rizik od onečišćenja mora.
Iako takvo što može negativno utjecati na turističku sezonu i ekonomsku dobit, možda je važnije istaknuti da će onečišćenje dugoročno ugroziti bioraznolikost mora te posljedično zdravlje i dobrobit mještana. Stoga ako/kad sljedeći put vidite onečišćenje mora, budite odgovoran građanin i prijavite ga nadležnim tijelima.
Što podrazumijeva onečišćenje mora?
Prije svega, potrebno je pojasniti što je uopće onečišćenje mora. Prema Europskoj mreži za informiranje i promatranje okoliša (European Environment Information and Observation Network, EEION) onečišćenje mora je svaka štetna promjena morskog okoliša prouzročeno namjernim ili slučajnim ispuštanjem opasnih ili otrovnih tvari, kao što su industrijske i komercijalne te komunalne otpadne vode.
Do onečišćenja mora (ili prijetnje od onečišćenja mora) može doći uslijed raznih okolnosti. Nacionalni Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora razlikuje:
- Iznenadno onečišćenje mora: događaj ili niz događaja istog podrijetla koji izaziva ili može izazvati ispuštanje ulja i/ili smjese ulja, opasnih i štetnih tvari i koji predstavlja ili može predstavljati opasnost za morski okoliš ili obalu, te koji zahtijeva djelovanje u slučaju opasnosti ili drugo trenutačno reagiranje.
- Izvanredni prirodni događaj u moru: prirodna pojava koja nastaje uslijed prekomjernog rasta broja određenih morskih organizama, kao što su alge, meduze i slično.
Ukratko, primjer iznenadnog onečišćenja mora bila bi havarija, a izvanrednog prirodnog događaja u moru, cvjetanje mora.
Međutim, ono na što mi želimo svratiti posebnu pozornost ovim člankom su namjerni slučajevi u pogledu onečišćenja koja su uzrokovale fizičke osobe, vlasnici ili zapovjednici brodova/brodica.
To je posebno vidljivo ljeti, procvatom nautičkog turizma, kada možemo posvjedočiti situacijama pražnjenja tankova u more do kojih dolazi zbog neosviještenih pojedinaca, izostanka infrastrukture za pražnjenje tankova brodova na kopnu ili čistog neznanja. Dakle, s jedne strane turisti nautičari često nisu informirani o obavezi zadržavanja otpadnih voda na brodovima te su im, primjerice, zbog toga tankovi stalno otvoreni. S druge strane, infrastruktura na kopnu ponekad nedostaje, nema je svugdje ili ne može namiriti potrebe za pražnjenjem svih brodova, koji, uz to, najčešće dolaze u luku u isto vrijeme. A more je veliko i teško ga je nadzirati bez korištenja modernih tehnologija, što za sada nije slučaj.
Vjerojatno ne treba posebno napominjati da su te otpadne vode koje se ispuste iz plovila u more vrlo štetne jer često sadrže različite onečišćujuće tvari, uključujući teške metale, organske tvari i patogene mikroorganizme. Zato je važno reagirati.
Što odgovorne osobe mogu napraviti?
Dapače, nužno je reagirati jer nacionalni Plan intervencija, kao i svi županijski planovi intervencija propisuju zakonsku obvezu odgovornih osoba, ali i građana za prijavljivanje onečišćenja mora.
Plan navodi da, ako prijeti opasnost od onečišćenja ili je već do nje došlo s pomorskog objekta – bilo da je plovni, plutajući ili nepomični obalni objekt – odgovorna osoba za taj objekt dužna je o tome obavijestiti Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC) pozivom na broj 195.
Dakle, ako se nautičaru dogodi izljev fekalija u more, dužan je to prijaviti nadležnim tijelima.
Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćenjem morskog okoliša. Stožer za provedbu Plana intervencija, odnosno Županijski operativni centar (ŽOC) informira javnost o pojavi onečišćenja mora i o poduzetim radnjama čišćenja i sprječavanja daljnjeg onečišćenja mora.
Kome vi kao građanin možete prijaviti onečišćenje mora?
Uz osobe koje su prouzročile ovakav tip štete, ponavljamo da Plan intervencija nalaže da je svatko tko primijeti onečišćenje mora ili nezgodu koja može prouzročiti onečišćenje mora, dužan odmah o tome obavijestiti nadležne službe. Ta odredba omogućava učinkovitiji nadzor u smislu da sva plovila imaju obavezu prijaviti ako vide onečišćenje, što znači i ako vide da neko plovilo ispušta otpadne vode.
O onečišćenju mora potrebno je obavijestiti:
- nadležnu lučku kapetaniju ili njezine ispostave (za onečišćenja od strane fizičkih osoba, vlasnika ili zapovjednika brodova/brodica);
- Pula: 052 222 037
- Rijeka: 051 214 031
- Senj: 053 881 301
- Zadar: 023 254 880
- Šibenik: 022 217 214
- Split: 021 362 436
- Ploče: 020 679 008
- Dubrovnik: 020 418 989
- županijski centar 112 (za iznenadna onečišćenja mora i izvanredne prirodne događaje u moru koje propisuje Nacionalni Plan).
Prijavu o onečišćenju mora možete uputiti i na Zeleni telefon – besplatni alat Sunca koji građanima pruža informacije i savjete te pomaže u rješavanju okolišnih problema u lokalnim sredinama. Mreža zelenih telefona postoji na razini Hrvatske, a Sunce automatski zaprima pozive iz Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Prošle godine zaprimili smo 15 prijava zabrinutih građana o onečišćenju mora, a ove godine (za sad) šest. S obzirom na to da ih je većina zaprimljena od lipnja do rujna, jasno je da do ovog problema najviše dolazi u turističkoj sezoni.
Detaljnije o ovoj temi pročitajte na https://sunce-st.org/
FOTO: Maja Prgomet
