Kontroverzni projekt gradnje u bedemu Contarini i pored njega je doživio novi preokret. Nakon što je Konzervatorski odjel prije nekoliko mjeseci dao crveno svjetlo, odluku je poništilo Ministarstvo kulture. Poništenje odluke je obrazloženo dodatnim uvjetovanjima Konzervatorskog odjela za koja je u ovoj poodmakloj fazi bilo prekasno.
Ova kompleksna priča traje već duži niz godina. Još 2006. godine GUP je dozvolio gradnju unutar bedema Contarini i popunjavanje obližnjeg bloka zgrada poslovno-stambenom gradnjom, što su potvrdili i konzervatori. Izmjene PUP-a za povijesne jezgre, 2007. godine, također su odobrile gradnju. Konzervatori su također imali i svog konzultanta u ocjenjivačkom sudu koji je 2008. na natječaju odabrao rad „Studija UP“ kao najbolji od ponuđenih. Nakon toga je izdana lokacijska dozvola za idejni projekt. Sljedeći korak je utvrđivanje usklađenosti glavnog projekta s idejnim. I tu je nastao problem. Investitor „Dal Koning“ je zatražio potvrdu samo jednog dijela projekta, tzv. faze A.
To se nije svidjelo konzervatorima, predvođenima Radoslavom Bužančićem, te su stopirali cijeli projekt. Čelni čovjek „Dal Koninga“ Željko Krstičević tvrdi kako je njihovo zakonsko pravo projekt graditi u fazama, te kako imaju puno pravo tražiti dozvolu za gradnju samo jednog dijela. Kao razlog djeljenja projekta na dvije faze navodi vlasničke probleme. Na koncu je presudilo nadležno ministarstvo, te projekt kreće u realizaciju.
A o čemu se uopće radi? Mnogo je pogrešno interpretiranih informacija u vezi ovog projekta. Naime, iako se projekt zove „Contarni“, samo njegov manji dio ima u planu gradnju unutar samog bedema (koji je prije nekoliko godina, u pripremi gradnje, potpuno izdubljen i očišćen od zemlje koja ga je ispunjavala, te sada stoji na rubu urušavanja). Takozvana faza B predviđa umjetničku galeriju unutar bedema, na čijem bi se vrhu našli mala šetnica i ljetno kino.
Odmah pored bedema, u sklopu stotinjak godina starog bloka zgrada, planiran je objekt poslovno-stambene namjene na pet katova. U prizemlju bi se nalazio manji šoping centar, dok bi više etaže bile popunjene luksuznim stanovima. Osim popunjavanja štakornjaka koji se sada tu nalazi, još jedna pozitivna stvar bi bilo i uređenje samog platoa ispred objekta. Taj plato je danas u potpunom neredu, zauzet brojnim prljavim štandovima i jedva prohodan.
No, postoji i druga strana medalje. Garaža, koja će se nalaziti ispod oba objekta, ulaznu će rampu imati unutar pješačke zone. Spojna cesta će ići između bedema i Đardina. Time se automobilski promet uvodi na samo nekoliko metara od Dioklecijanove palače. Još početkom godine, pomoćnik ministrice kulture, Zlatko Uzelac, izjavio je zabrinutost ovom gradnjom u zoni A, te upozorio na opasnost da Split bude izbrisan sa UNESCO-ve liste zbog narušavanja ambijenta u neposrednoj blizini palače. Koliko su ove brige opravdane, pokazat će vrijeme.
