Prva vijest te 2010. godine zvučala je poput senzacije: Zapadnu obalu projektirat će studenti splitskog Građevinsko-arhitektonskog fakulteta, Jure Bešlić i Ivan Jurić, čije idejno rješenje je ocjenjivački sud jednoglasno proglasio najboljim. Apsolventi su, kako se tada tvrdilo "oduševili iskazanom mladenačkom svježinom, ali i ozbiljnošću pristupa", a da bi uopće mogli sudjelovati na natječaju prijavili su ga preko arhitektonskog ureda mlade arhitektice Mirte Đilas.
U njihovu rješenju nije bilo vezova za jahte već su planirali postaviti umjetničke skulpture uz more čime su jasno dali prednost javnom pred privatnim interesima. Kulturna događanja trebala su se odvijati na plutajućoj pozornici privezanoj uz obalu, a u blizini Matejuške predviđena je bila i plutajuća ribarnica koja je trebala koristiti sumporne vode za obranu od muha. Do vrha Marjana vozila bi žičara...
No, milijuni za Zapadnu obalu u proračunu su se našli zbog nekih posve drugih razloga, pa su se Bešlić i Jurić, vidjevši da projekt s njihovim idejnim rješenjem neće imati veze, javno odrekli izvedenog projekta.
- S pobjedničkim radom ovaj projekt nema nikakvih dodirnih točaka. Odbacivanje i mijenjanje natječajnog rješenja od strane grada Splita nije korektno prvenstveno prema ostalim sudionicima natječaja, potom prema arhitektonskoj struci i instituciji natječaja, te naposljetku nama kao autorima. Budući da smo neiskusni ušli u projekt, tražili smo zaštitu starijih kolega i ocjenjivačkog žirija koji se postavio indiferentno prema poslijenatječajnim događanjima. Nakon što smo ostali sami u svemu tome, prepustili smo idejno rješenje glavnom projektantu u nadi da će pokazati otpor prema gradu Splitu i progurati naša rješenja. Važno je napomenuti da nismo "podvili rep" kao što neki vole misliti, ali realno, bez pečata ovlaštenja komore arhitekata i radnog iskustva, malo toga se može učiniti ili promijeniti - kazuje Jure Bešlić.
Nimalo profesionalni prema njima nisu bili ni u uredima Banovine.
- Grad Split se prema nama postavio brutalno ponižavajuće od onog trenutka kada smo počeli braniti svoje ideje iz natječajnog rješenja. U svemu tome je prednjačila savjetnica za urbanizam Branka Mimica koja nas je s arhitektom Zoranom Jeramazom u nekoliko navrata propisno izvrijeđala (što imamo dokumentirano u e-mail prepiskama). Sve to zbog toga što nismo prihvatili idejno rješenje koje nam je na jednom sastanku predočila i zahtijevala da potpišemo kao svoje. Tada su odlučili da kao Grad Split nemaju nikakve želje ni potrebe komunicirati s nama, već isključivo s glavnim projektantom, čineći nas irelevantnim faktorom u cijeloj priči. Od tada s nama nisu progovorili ni riječi iako smo im u par navrata slali razne upite. Ipak želim napomenuti da smo sa zamjenikom gradonačelnika Šundovom uvijek imali ugodnu konverzaciju, no gradonačelnika Keruma nikada nismo upoznali - otkriva Bešlić.
Zanimalo nas je kako mu se sviđa finalni produkt sada kada je šetnica na Zapadnoj obali svečano otvorena?
- Posudio bih riječi Jurice Pavičića i rekao da je šetnica korektno dosadna. Elementi oblikovanja, urbana oprema kao i cjelokupni dizajn su daleko od ikakve napredne arhitektonske ekspresije koju smo htjeli dobiti u ovom projektu. Međutim, za suvremeno i kvalitetno, arhitektonski značajno oblikovanje uz našu najbolju volju i vještinu, potreban je i educirani i blagonakloni investitor, te pogotovo uviđajna konzervatorska služba, što u ovom projektu najblaže rečeno nije bio slučaj. Finalni produkt je uistinu nešto najbolje što se moglo izvući s obzirom na naklonost relevantnih službi. Naravno da jako žalimo što nam nisu dane "slobodne ruke" jer tvrdim da bi educiranošću i inteligentnim promišljanjem napravili proizvod na ponos Splitu, građanima i struci - sjetno će mladi arhitekt Jure Bešlić, koji ipak napominje:
- Ne treba ipak zaboraviti da se Zapadna obala po natječaju sastoji od više zona, a šetnica je samo prva od njih. Pravno mi smo još uvijek autori i pobjednici natječaja pa je obveza investitora kontaktirati nas u slučaju realizacije ostalih zona, a tada ćemo, ako ne pametniji, svakako biti iskusniji.
