Vječna tema svih splitskih gradskih uprava - sanacija odlagališta Karepovac i izgradnja spalionice ili centra za gospodarenje otpadom - još će neko vrijeme ostati baš to "vječna tema", a povremeno će se pojavljivati iznosi koji su dosad potrošeni, poput upravo otkrivenih 700.000 kuna za troškove Jakše Miličića, savjetnika Željka Keruma za ovaj projekt. Gradonačelnik Ivo Baldasar nedavno je bio u takvom jednom centru u Beču, što je već četvrti posjet neke gradske delegacije tom istom gradu s istom svrhom u posljednjih dvadesetak godina, i donio nešto iskustava koje će pokušati primijeniti.

Ukratko, najjeftinija varijanta jednog takvog pogona koštala bi oko 90 milijuna eura, postrojenje bi se - paralelno s nesuđenim regionalnim Centrom za gospodarenje otpadom u Lećevici - trebalo graditi uz istodobnu sanaciju odlagališta Karepovac. Naravno, kako Split ni slučajno nema toliki novac, računa se na fondove Europske unije. Možda bi pomogao i novac koji se godinama uplaćuje na račun predviđen za sanaciju Karepovca, da u međuvremenu čak 63 milijuna namjenskih kuna nije kao "pozajmica" otišlo u "važnije" stvari za vrijeme administracije Željka Keruma, najviše u "besplatnu" Zapadnu obalu.

- Tog novca nema, ali je na papiru, knjigovodstveno, još uvijek tu, i moramo ga vratiti. Dosad smo u ovih šest mjeseci uspjeli skupiti pet milijuna kuna, kaže gradonačelnik Ivo Baldasar, po čijim riječima ispada da .

Za protekle četiri godine gradska je uprava donijela i odluku o potpunoj sanaciji Karepovca, pripremala se i dokumentacija, pa i aplikacija za EU fondove, no ništa se nije realiziralo. Jedan od zanimljivijih troškova bio je angažman nekadašnjeg gradonačelnika, umirovljenog Jakše Miličića kao posebnog savjetnika Željkaa Keruma. Baldasar je u četvrtak iznio da je Miličićeva mjesečna neto plaća po ugovoru o djelu iznosila 10-12 tisuća kuna, a da su se ukupni troškovi njegovog rada u četiri godine popeli na 700 tisuća kuna.

Ipak, ne sasvim bez plodova.
- Iza profesora Miličića ostale su analize u kojima ima vrijednih sugestija i podataka, no po njima se nikad ništa nije napravilo, jer ih nitko nije objedinio i osmislio njihovu realizaciju, kaže Baldasar.