Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u četvrtak, 6. veljače u 11 sati u gradskoj vijećnici (Obala kneza Branimira 17) organizirat će javnu raspravu o jednom od - za život u priobalju - najvažnijih zakonskih prijedloga, o pomorskom dobru i morskim lukama. Uvodnu prezentaciju održat će ministar Siniša Hajdaš Dončić, kojem će u davanju odgovora asistirati pomoćnik ministra za pomorstvo Igor Butorac i načelnica sektora za pomorsko dobro Nina Perko.
U javnoj raspravi sudjelovat će predstavnici Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, gradova Splita i Šibenika, predstavnici lokalne samouprave putem Udruge gradova i Udruge općina u Republici Hrvatskoj, zainteresiranih sektora Hrvatske gospodarske komore, državnih lučkih uprava, Otočnog sabora, poslodavaca i poduzetnika te obrtnika, udruga brodara i drugi predstavnici zainteresirane javnosti.
Nešto šira javnost može se uključiti u internetsko javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, na stranicama ministarstva, a sam nacrt dostupan je također na linku na webu MPPI-a
Kako je prije nekoliko dana objavila Slobodna Dalmacija, novi zakon odredit će pojam pomorskog dobra, uz poštivanje nasljeđa i primjenu praksu EU, a najvažnije je da pomorsko dobro postaje opće dobro koje se ne može ni otuđiti ni privatizirati. Dosad je utvrđeno samo 640 kilometara ili 18 posto ukupne granice pomorskog dobra na Jadranu, pa se planira osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom koja će sudjelovati u utvrđivanju njegovih granica, ali i u raspodjeli prihoda od koncesija. Županijama će se nešto smanjiti postotak u prihodu od koncesija, ali će zato veliki gradovi prvi put dobiti mogućnost gospodarenja koncesijama. Novost je i obveza javnog natječaja za svako gospodarsko korištenje pomorskoga dobra, osim kod "koncesije na zahtev" koja će imati tri puta veću naknade od one koja se postigne na natječajnom nadmetanju. Svaka županija ubuduće bi trebala imati jednu lučku upravu sa svojim ispostavama, red na pomorskom dobru održavali bi lučki redari, a koncesionari u sportskim lukama morat će imati tri uzrasne kategorije sportaša. Premda se s prethodne rasprave u Zadru u javnosti najviše govorilo o davanju prava ekskluzivnim resortima na ograđivanje plaža, ta je mogućnost samo iznimka i ne može se dogoditi u urbanim središtima.
- Što se tiče prava ekskluziviteta, mi moramo štititi javni prostor i javno dobro, pa bi to bilo moguće samo u nekim ekskluzivnim dijelovima koji se ne nalaze unutar urbanih središta. Dakle, bio bi to izuzetak, a ne pravilo. Tamo gdje nema prevladavajućeg javnog interesa, onda je moguće to ograditi, ali u gradovima i općinama uz obalu to je nemoguće i to nije dobro, ne možemo Hrvatsku pretvarati u Tunis. Turizam se mora bazirati na tome da su turisti u simbiozi s lokalnom zajednicom. Ograđivanje će biti moguće samo na pojedinim nenaseljenim dijelovima obale i otoka, prenijela je Slobodna riječi Hajdaš Dončića, koji je također rekao da će "postojeće koncesije s ograđenim pomorskim dobrom trajati do isteka ugovora, a iznimka o ogradama odnosila bi se samo na resorte s pet zvjezdica".
