Blagdan Svetog Nikole ove će godine svoju službenu, državnu proslavu imati u Splitu, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić podijelit će nagrade najzaslužnijima u pomorskom gospodarstvu, bit će nagrađeni i akteri hrabrih podviga na moru. Ove godine laureati su Mirko Bušljeta za spašavanja austrijskih turista u Podvelebitskom kanalu kod Starigrad-Paklenice i posada tankera Kornati koji su spasili 22 emigranta s potonule brodice izvan libijskih teritorijalnih voda i prebacili ih na talijanski otok Lampedusu.
No, za Split ovaj će Sveti Nikola imati i dodatno posebno značenje: nakon desetljeća devastiranja i zapuštenosti okončana je obnova jedne od najpoznatijih i najuočljivijih splitskih novovjekih znamenitosti, Spomen svjetionika i Spomenika pomorcu na Katalinića brigu. Cijeli obnovljeni kompleks bit će otvoren u petak, 6. prosinca u 10 sati, nakon čega će uslijediti tradicionalno polaganje vijenaca u čast preminulim pomorcima.
Spomen svjetionik podignut je i otvoren 10. rujna 1958, na dan koji se u Jugoslaviji slavio kao Dan mornarice u čast osnivanja partizanske ratne mornarice u Podgori 1942. Bila je to prva tako visoka splitska modernistička vertikala, koja je i po arhitektonsko-umjetničkoj i po simboličkoj vrijednosti spomenika svim pomorcima zasluživala bolju pažnju proteklih godina. Vidljiv praktički iz svakog dijela grada, spomen svjetionik je rad projektanata Ivana Carića i Paška Kuzmanića, koji su osmislili jednostavni kvadar visok 35 metara, čije su šire strane popunjene s ravno 5700 okruglih staklenih cigli. Na vrhu je bilo smješteno rotirajuće svjetlo, koje je svake večeri bilo zaštitni znak splitskog neba.
Uz svjetionik je napravljen i spomenik Palom pomorcu, rad Meštrovićevog učenika i suradnika Andrije Krstulovića, a pored njih je smještena jednostavna grobnica u koju su prigodom otvaranja položeni posmrtni ostaci jednog partizanskog mornara koji je nakon ranjavanja umro na Visu, a da nikad nije identificiran. Desetljećima je cijeli spomenički kompleks na Katalinića brigu bio pažljivo održavan, zaštićen je kao spomenik kulture, a svim pomorcima je bio mjesto pijeteta, pa i posljednjih godina kad tamo Sindikat pomoraca redovito o Svetom Nikoli polaže vijenac.
Nažalost, 1991. je jedna od granata s brodova JRM pogodila i svjetionik, koji je tada ugašen i pune 22 godine, sve do ožujka ove godine, više nije upaljen. Spomenik i grobnica neznanom mornaru zarasli su u korov, cijeli je taj dio Katalinića briga postao okupljalište mlađarije s kesama punim alkohola, a svoje su učinili i "meštri" sa sprejevima. Zbog neodržavanja su počele otpadati i okrugle staklene cigle, svaka teška oko kilograma, pa je spomenik postao opasan. Da bi priča bila kompletna, tko zna tko je dozvolio da se na vrhu postave antene mobilne telefonije, pa je vrijedan primjerak moderne spomeničke arhitekture postao običan antenski stup.
Tek 2003. splitski Rotary klub je pokrenuo akciju obnove, no sve je propalo zbog inzistiranja konzervatora da se u toranj smiju ugraditi samo originalne ili identične staklene cigle. Nije ih razuvjerilo ni to što su izvornici proizvedeni u jednoj tvornici u Srbiji koja je u međuvremenu propala, pa je propala i akcija iako je novac bio prikupljen. Sljedeća akcija bila je "1 posto za umjetnost" iz 2012. koja je ipak uspjela pomaknuti stvari s mrtve točke. U međuvremenu su popustili i konzervatori, i obnova je mogla početi. Prvi korak bilo je popravljanje svjetlosnog mehanizma, pa je trudom meštara iz Plovputa u ožujku preko grada i mora napokon krenuo nekad tako prepoznatljivi svjetlosni trak. Cijelo ljeto trajali su radovi, i sada su napokon gotovi. Na 55. rođendan svjetionika, i 22 godine nakon gašenja, Splitu će se u punom sjaju vratiti svjetlo s Katalinića briga.