Nakon što je talijanska vlada zabranila svaku novu naftnu i plinsku platformu na udaljenosti od 12 milja od obale, otoka i zaštićenih područja u moru, talijanske građanke i građani ove će nedjelje, 17. travnja, referendumom odlučiti o tome hoće li se ukloniti i sve postojeće platforme na navedenoj udaljenosti s istekom njihovih koncesija. 

Tim su povodom predstavnici regionalne koalicije ‘One Adriatic / Jedan Jadran, koju čini 11 okolišnih organizacija iz svih jadranskih zemalja, u znak podrške, posjetile lokalne organizacije, inicijative i predstavnike javne uprave u Italiji udružene u zajedničku borbu protiv naftnih platformi. Javne uprave u Regijama poput Puglie, Abbruzza, Marche i Veneta imaju, naime, vrlo važnu ulogu u borbi protiv eksploatacije nafte u Jadranskom moru.

“Sudjelovanjem na tribinama, konferencijama za medije, sastancima s aktivistima i javnim službenicima te dijeljenjem letaka građanima i građankama diljem talijanske obale, željeli smo prenijeti poruku građanima i građankama u Italiji da nisu sami, da u svim jadranskim zemljama postoji isti otpor i borba protiv eksploatacije nafte u moru te im pružiti podršku u ovom važnom trenutku odlučivanja o budućnosti zajedničkog mora", komentirala je Dušica Radojčić, koordinatorica mreže ‘Jedan Jadran’.

Nametanje štetnih projekata ponavlja se u svim državama na Jadranu. Zanimljivo je kako talijanska Vlada koristi iste argumente koje su i hrvatski građani mogli čuti - “ako se buši u drugoj državi, zašto ne bismo i mi”. Osim toga, vrlo se često koriste dezinformacije čime se pogoduje interesima naftnih kompanija poput talijanskog ENI-a, koji se godinama pojavljuje kao glavni akter na Jadranu. Stoga su predstavnici mreže ‘Jedan Jadran’ posjet Italiji iskoristili i za opovrgavanje informacije da u Hrvatskoj postoje naftne platforme ili da Hrvatska planira nove naftne bušotine.

“Ovo je klasičan modus operandi fosilne industrije kojoj nije stalo ni do lokalne ekonomije, ni do okoliša, ni do ljudi. Bitan im je samo njihov profit i često u bezglavom stremljenju za vlastitim ciljevima pribjegavaju metodama manipulacije i korupcije”, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Talijanska ministrica gospodarstva nedavno je bila primorana podnijeti ostavku radi sukoba interesa, nakon što je otkriveno kako je pogodovala naftnoj kompaniji. “Istovremeno”, naglašava Tomac, “protagonisti sličnih afera u Hrvatskoj i dalje sjede u upravnim odborima s mogućnošću da i dalje nesmetano donose štetne odluke. Podsjećamo, bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i Barbara Dorić, ravnateljica Agencije za ugljikovodike, još uvijek nisu snosili nikakve posljedice niti su pod istragom za nanošenje direktne štete građanima i državnim interesima, kao i okolišu.

S druge strane, talijansko društvo pokazuje snažno protivljenje naftnim lobijima. Primjerice, u regiji Abruzzo postoji široki društveni otpor protiv iskorištavanja nafte. Još 2008. godine utemeljen je pokret ‘No Ombrina’ koji okuplja brojne lokalne zajednice, ribare, vinare, institucije, nacionalne parkove, nevladine organizacije, lokalne vlasti, turistički sektor, itd. Pokret ‘No Ombrina’ mobilizirao je brojne građanke i građane te je u svibnju 2015. u gradu Lanciano na  prosvjedu okupio 60 000 ljudi.  Nakon 4 godine kampanje, uspjeli su zaustaviti projekt izgradnje naftne platforme Ombrina u moru ispred Pescare. 

“Pokret ‘No Ombrina’ primjer je uspješne suradnje različitih lokalnih interesnih skupina te okolišnih i društvenih inicijativa koje su zainteresirane za održivi razvoj svoje regije, a ne ‘razvoj’ koji nameće centralna vlast na štetu lokalne zajednice. Ključ uspjeha u Italiji je model udruživanja i zajedničkog djelovanja. Hrvatskoj još uvijek nedostaje društvena infrastruktura koje bi mogle aktivnije participirati u odlukama koje ih se tiču”, kazala je Radojčić.

Hrvatski pozitivni primjer moratorija na bušenje nafte slijedi i Francuska, koja je 8. travnja također najavila moratorij na istraživanje nafte i plina na cijelom Mediteranu, što je još jedan važan korak prema kraju fosilne ere.  

“Nadamo se kako će Italija krenuti u sličnom smjeru, premda treba napomenuti kako je i sam referendum velika pobjeda, jer je odobren na inicijativu deset talijanskih regija, uz ključni poticaj lokalnih zajednica”, zaključio je Tomac.