Ove godine se obilježava 206. po redu Donjokaštelanski krnjeval koji će se održati u utorak,i 5.3., s početkom u 15,30 sati.
Od nehajskog puta u Kaštel Štafiliću - donjokaštelanskom rivom - do porta u Kaštel Starome gdje se spaljuje krnje odnosno krivac za sve u protekloj godini.

U povorci uz grupe koje su iz redova društva odnosno Kaštela sudjeluju i grupe iz Rijeke, Slovenije, Mađarske, Makedonije, Puntamika, Primoštena, Sračinca, Korenice, Trogira, Otoka,...

KKU „Poklade“ je prva registrirana karnevalska udruga u Bivšoj državi kao takva nastavlja tradiciju donjokaštelanskog krnjevala koji datira iz 1813.
 

Udruga je član Hrvatske udruge karnevalista i FECC-a.

- Odlikujemo se satiričnim točkama, po čemu smo prepoznatljivi, te alegorijskim kolima. Već 30 godina tiskamo satirični list „Maškadur“. U našoj udruzi izmijenili su se i mnogi akademski umjetnici, slikari i kipari ali svojim idejama potpomažu i ostali članovi društva. Društvo ima stotinjak članova, raznih dobnih skupina i akademske školovanosti. Krnjeval je već 200 godina primjer zajedništva, veselja i razigrane mašte. Kao i svake godine do sada naša udruga tj. njeni članovi dva mjeseca spremaju alegorijska kola, izrađuju maske, kostime i sve što je potrebno za održavanje povorke. - rekao je Ante Šuško iz organizacije.

Svi ljudi koji sudjeluju u pripremi ovih najstarijih maškara u Hrvatskoj, a pretpostavlja se čak najstarijih i u Europi ili kako ih zovu, poklada, su volonteri.

Upravo na toj povorci svake godine sudjeluju i druge krnjevalske udruge iz Hrvatske ali i inozemstva.U samoj povorci sudjeluje oko trideset alegorijskih kola dok gledatelja bude i više od nekoliko tisuća.  

Članovi kaštelanske udruge poklade kažu da postoje podaci o pokladnim događanjima na njihovom području, a prvi pisani dokument o organizaciji donjokaštelanksog maskenbala daitra iz 1895. godine, koji je sačuvan u knjizi računa hrvatske čitaonice u Kaštel Novom. Iz tih podataka može se saznati kako se već tada u „Donjim selima“ s mnogo žara izrađivao Krnje kojemu se na pokladni utorak čitala presuda za sve nevolje koje su se narodu dogodile tijekom prošle godine, nakon čega bi se glavni krivac i zapalio.

Inače, tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća mnogi maškarani, odnosno pokladni plesovi organizirali su se po privatnim kućama, a glavnina pokladnih zbivanja održavana je u Kaštel Štafiliću. Na tim privatnim pokladnim svečanostima, odnosno plesovima najzapaženiji je bio Stipe Vuletin Meto, koji je uz pomoć svirke na svečanostima pokušavao prisutne djevojke navesti na ples, od 1931. godine je bio glavni organizator Donjokaštelanskog krnjevala i tako je vodio karneval 60 godina te je jedan od najvećih pridonositelja za održavanje krnjevalskih događanja poslije Drugog svjetskog rata kadu su ugašeni svi pokladni običaji u urbanim sredinama.

Prema pisanju mr. Ivana Lozice, prof. Mladena Domazeta i Marina Vuletina, koji su istraživali kaštelanske običaje, tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata pokladna događanja u Donjim Kaštelima nisu zamrla, postoji priča da je Meto za vrijme talijanske okupacije prošao donjokaštelankon rivom na utorak pokladnji da ne bi zamrla tradicija.

Na temeljima toga osamdesetih godina prošlog stoljeća Kaštelanska krnjevalska udruga "Poklade" preuzima tradiciju od Meta, koja je prva u Bivšoj drzavi počela s organizacijom dječjih karnevala. „Poklade“ su od 1990.godine krenule i s tiskanjem i izdavanjem satiričnih humorističnih pokladnih novina pod nazivom „Maškadur“. Kojeg je stalni glavni urednik od prvog broja Robert Marić.
 

 Veliki donjokaštelanski krnjeval uvršten je u Međunarodnu udrugu karnevalista FECC te Udrugu karnevalista Hrvatske

Inače, zbog velikog truda i energije uloženog u njegovanje dugogodišnje tradicije pokladnih svečanosti, zbog velikog truda oko izrade Krnje te zbog mnogobrojnih gostujućih karnevalskih udruga koje svake godine dolaze na Veliki donjokaštelanski krnjeval, KKU Poklade uvrštena je 1999.godine u Međunarodnu udrugu karnevalista FECC te u Udrugu karnevalista Hrvatske.

Prema riječima njenih članova, KKU Poklade iznimna je po osobitim i jedinstvenim satiričkim krnjevalskim točkama i nastupima, s kojima svake godine nastupaju na raznim međunarodnim karnevalima, na Samoborskom fašniku i u Rijeci.  

Dio povijesti Donjokaštelanskog krnjevala, s naglaskom na krnjevalske povorke i krnje, nalaze se na jednom mjestu, u monografiji Donjokaštelanski krnjeval.
 

Upečatljivi Krnje
Donjokaštelanskog Krnju, koji je oličenje i sinonim za sve loše što se dogodilo prošlu godinu, više od dvadeset godina izrađivali su članovi udruge s Goranom Smojverom, a posljednjih godina Krnju izrađuje kipar Mislav Katalinić sa svojim suradnicima.

Osim obilježavanja ovih velikih spomenutih obljetnica, po prvi puta će se nakon povorke, održati i maskenbal na Brcu u Kaštel Starome, a to je neka ideja i želja organizatora da i taj maskenbal postane dio tradicije.  

Pozivamo sve zainteresirane i sve koji bar na jedan dan žele postati netko drugi, pod izlikom dobre maske, da se pridruže 206. Donjokaštelanskom krnjevalom i tako posjete najstarije maškare u Hrvatskoj, a moći će se pohvaliti i činjenicom da su bili dio najstarijih maškara u Europi.