Radionica: S čašom kroz vinsku arhitekturu

'S čašom kroz vinsku arhitekturu' naziv je jedne od radionica na ovogodišnjem Dalmacija Wine Expu, koju nam donosi slovenska arhitektica i sommelierka Nina Levičnik. Više o samoj temi radionice pročitajte u nastavku.

Vinska je arhitektura poveznica između arhitekture i vinske kulture. Vinska arhitektura ima ključnu ulogu na području urbanog planiranja, koje je najuočljivije u tipologiji vinograda, na području same arhitekture (u vinskim područjima) kroz tipologiju sela i zgrada primarno orijentiranih na proizvodnju vina, na području dizajna kroz interijere, prateće objekte, korporativni identitet itd. dakle elemente koji su povezani s vinom, vinarstvom i konzumacijom vina.


PROŠLOST: Od Chateaua do Opus One

Veza arhitekture i vinske kulture vuče korijene iz antike. Unatoč tome, sve do 19. stoljeća jedva da smo mogli govoriti o njihovom svjesnom povezivanju. Chateaui francuske provincije Bordeaux, prvi su koji su uspjeli povezati potrebu za (suvremenim) zgradama za proizvodnju vina s (modernim) arhitektonskim rješenjima koja njeguju karakteristike okoline i estetiku. Na početku 20. stoljeća pridružuju se luksuzne vile u Toskani.

U ranim 70-im godinama prošlog stoljeća, Robert Mondavi kao vinogradar i vinar, i Baron Philippe de Rothschild kao investitor, stvorili su potpuno novi koncept vinskog podruma pod imenom Show Case. Glavna je ideja bila potrošačima približiti svijet vina uz pomoć arhitekture, koju su Mondavi i Rothschild prepoznali kao svojevrsni medij kojim će uspješno komunicirati s potrošačima. Vinarija Opus One, koju su projektirali Johnson Fain & Partners Architects, otvorila je svoja vrata 1979. u Napa Valleyu u Kaliforniji te se smatra prvim pravim primjerom suvremene vinske arhitekture. Upravo je vinarija Opus One dala novo značenje pojmu vinske arhitekture.


SADAŠNJOST: Sve se vrti oko Španjolske i Austrije

Suvremeni se vinski podrumi sve više oslanjaju na svoju posebnost, koja je najčešće rezultat osobnosti vinara, suvremene trendove u arhitekturi i tehnologiji, te lokalnu tipologiju. Kroz te elemente i njihovu sinergiju, oni odražavaju odnos vinara i vina. S jedne strane, oni se prilagođavaju suvremenom načinu proizvodnje, a s druge okolišu i lokalnoj arhitekturi. Ipak, ključni je element komunikacija s potrošačem.

Krajem prošlog stoljeća u španjolskoj regiji Rioja, suvremena je vinska arhitektura nastala kao odgovor na izazove globalnog tržišta. Veliki i tradicionalni vinski podrumi su, uz pomoć arhitekture i vodećih svjetskih arhitekata, započeli graditi vlastitu prepoznatljivost. U Austriji, nova je arhitektonska tipologija nastala zahvaljujući mladim austrijskim arhitektima i novoj generaciji vinara. Vinska je arhitektura danas u Austriji neizostavni dio stvaranja korporativnog identiteta i važan element u povećanju prepoznatljivosti i prodaje austrijskih vina u svijetu.


BUDUĆNOST: Vinska arhitektura u vinskom turizmu

Vinska je arhitektura u regiji, u usporedbi s ostalim vinskim regijama Europe i zemljama Novog svijeta, na prilično niskoj razini unatoč činjenici da primjeri iz prakse pokazuju pozitivan utjecaj vinske arhitekture na turizam u područjima proizvodnje vina. Najbolji primjeri su regije Rijoa u Španjolskoj i Bordeaux u Francuskoj, a unutar regija ističu se centar Marques de Riscal (Rioja) i vinski centar Loisium (Langenlois, Austrija).

Vinski se turizam najčešće doživljava kao posjet vinogradarima, vinarima, vinskim festivalima i raznim vinskim događanjima, s namjerom kušanja vina i/ili upoznavanja specifičnosti vinskih regija. Vinski se turizam intenzivnije razvija u zadnjih dvadesetak godina. Osim podizanja razine vinske kulture, zamjetno je povećanje važnosti koje turist pridaje ugođaju i vrhunskom doživljaju. Vinski turizam nam donosi čitav niz novih izazova, prilika i poznanstava. Vinska arhitektura i vinski turizam na taj se način odražavaju i na sociološki, ekonomski i marketinški aspekt.


Prijave za radionicu, kao i raspored ostalih predavanja nalaze se na web stranici Dalmacija Wine Expa.