Ulaskom Hrvatske u EU i otvaranjem tržišta sve više ćemo morati paziti što to jedemo iz velikih šoping centara, a na to nas je prije nekoliko dana najbolje upozorio slučaj jeftinih no potencijalno iznimno opasnih limuna iz Turske i Španjolske. Zato bi idealno bilo jesti provjerene i neprskane ekološki proizvedene proizvode, onakve kakve su uzgajale naše bake...
Ili posjetiti štand na pazariću na Sućidru gdje Komižanin Jakša Božanić i njegova zaručnica Žana Maričić nude svega blaga: od rogača i rogačevog brašna, lovora, kadulje, motara, origana, šipaka, koromača, hiba, do mirisnih limuna, dunja, bajama...
- Svi proizvodi koje nudimo su pažljivo ubrani i sa strpljenjem pripremljeni na otoku Visu. U ponudi imamo isključivo sezonske proizvode i ničega nemamo u velikim količinama jer su svi proizvodi naši, od svega po malo. Krenuli smo u ovaj posao iz potrebe i ljubavi. Jer posla danas nema, a moramo od nečega živjeti pa smo hrabro krenuli sami sa svojom idejom i poslom. Nadamo se da ćemo moći od toga i živjeti - kazao nam je Jakša, čija je obitelj od prošle godine u posjedu ekološkog certifikata zbog kojeg su tri godine bili u sustavu eko nadzora.
Njegovo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo poseban fokus je stavilo na komiški veliki ili krupni rogač, koji je posebna autohtona sorta rogača koju odlikuju iznimna kvaliteta i izdašnost njegovog ploda. Smatraju kako su stoljetni nasadi ovog rogača na Visu od neupitne vrijednosti i značaja za ovaj otok, ali i cijelu Dalmaciju.
- Prije par mjeseci smo osnovali udrugu "Komiški rogač", koja se bavi obnovom nasada, promicanjem i zaštitom Komiškog rogača. Smatramo da je ova autohtona sorta rogača iznimno vrijedna kako zbog svojih zdravih, tako i zbog svojih kulturoloških i povijesnih vrijednosti te smo je kao takvu odlučili spasiti od zaborava i propadanja. Zbog svoje niske otkupne cijene ljudi je danas ne cijene dovoljno i zbog toga nasadi propadaju. Nasadi rogača u Komiži su ugroženi i jer je velika većina nasada, po kojima je Komiža osim ribarstva poznata, danas pretvorena u građevna zemljišta - iskreno će ovaj Komižanin.
Stoga u suradnji sa splitskom udrugom "Sunce" kreću u projekt "Od rogača do kolača" gdje će održati niz edukativnih radionica. Cilj edukativnih radionica će biti upoznavanje djece vrtičkog uzrasta s rogačem, očuvati tradiciju uzgoja rogača, potaknuti sadnju novih stabala, naučiti djecu i roditelje kulturnim, tradicijskim i nutritivnim dobrobitima ove biblijske biljke, te pridonjeti očuvanju ove autohtone sorte.
Jer u današnje vrijeme malo se zna o ovoj biljci koja je pomalo nestala iz jelovnika, što je prava šteta. Brašno rogača se koristi u prehrambenoj industriji kao stabilizator i sredstvo za potamnjivanje. U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napici ili se njime može dati fina aroma raznim pudinzima i kolačima.
Tanini rogača djeluju umirujuće na želučanu i crijevnu sluznicu. Zato se koristi za ublažavanje mučnina i proljeva. Bogat je izvor vitamina i minerala (naročito kalcija), kao i nekih elemenata u tragovima. Rogač ima malo drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena, tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak, pa je pri pripravku slastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kada se rade slastice od kakaa. Rogač ima mali udio masti, bogat je pektinom, obiluje proteinima i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego u čokolade.
Autohtoni ekološki proizvodi otoka Visa na FACEBOOKU
