Izložbom Ede Murtića koja se otvara u utorak 10. kolovoza 2021. u 21 sat u Galeriji umjetnina završava Katamaran Art 2021.
Četvrtu godinu zaredom splitska Galerije umjetnina i Muzeja općine Jelsa realiziraju izložbeni projekt Katamaran Art. Ove godine naizmjenično u Jelsi i Splitu priređene su izložbe korifeja hrvatske moderne umjetnosti: Krste Hegedušića (1901. - 1975.), Ljube Ivančića (1925. - 2003.) i Ede Murtića (1921. - 2005.) koje su kustoski popratili Vanja Babić, Božo Majstorović i Iris Slade. Riječ je o tri snažna i individualna modernistička glasa čija su se djela prometnula u najpouzdanija svjedočanstva egzistencijalne tjeskobe, ali i optimizma vremena koje ih je iznjedrilo.
„Slikaru u spomen, a jelšanskoj i splitskoj publici za vizualni užitak, okupljeno je za izlaganje devet Murtićevih radova iz Galerije umjetnina u Splitu, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i Umjetničke galerije Dubrovnik. Nastali su pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada umjetnik preobražava likovni izričaj iz figurativnog u apstraktni, te se nastavlja baviti nepredmetnim slikarstvom do konca sedamdesetih. Fokusiran na mediteranski pejzaž zatim se vraća figuraciji kroz opojne i koloristički zvonke prikaze da bi opet, pred kraj devedesetih, strastveno uronio u apstrakciju slikajući uznemirenom gestom i moćnim koloritom na platnima velikih formata.
Boravak u Sjevernoj Americi u dva navrata, 1951. i 1952. godine, gdje ga se naročito dojmilo slikarstvo Jacksona Pollocka, uzima se za ključni događaj koji je usmjerio, odnosno bolje rečeno ubrzao, Murtićev put u apstrakciju. Već početkom sljedeće godine izlaže slikarski ciklus Doživljaj Amerike (1952. – 1953.) demonstrirajući otvoreni i ideološko neutralni stav spram umjetnosti. Iako ciklus Doživljaj Amerike možemo zbog posvajanja nove tehnike slikanja držati važnom postajom na putu ka apstrakciji, Murtić sve veze s predmetnom stvarnošću još neko vrijeme neće prekinuti. Kombinirajući astralne i vrlo stilizirane figurativne elemente približava se lirskoj apstrakciji, dok ishodište u stvarnom svijetu podcrtava nazivljem radova. Umjesto radikalnog prekida s figuracijom Murtić je odabrao postupni i njemu očito prihvatljiviji put u apstrakciju. Preko tašističkog prosedea došao je do materičnog slikarstva enformela. Smjerajući apstraktnom ekspresionizmu, sredinom šezdesetih godina umjetnik se vraća boji u sintezi koje će sa snažnom gestom manifestirati obilje stvaralačke i životne energije. Boja će od tada biti karakteristično obilježje Murtićevog stvaranja a njene izražajne mogućnosti slikar će dovesti do zadivljujuće razine. (Iris Slade)
Edo Murtić (Velika Pisanica, 1921. – Zagreb, 2005.) iza sebe je ostavio bogat opus koji svjedoči o širokom spektru stvaralačkog interesa. Impresivnu umjetničku karijeru, započetu samostalnom izložbom još 1935. godine, ponajviše je gradio slikarstvom, baveći se uz to grafikom, ilustriranjem knjiga, oblikovanjem plakata, kazališnom scenografijom, zidnom dekoracijom i mozaikom, keramikom, emajlom, tapiserijom. Zanatsko umijeće i koloristički senzibilitet, koji je stjecao i razvijao u Zagrebu na Obrtničkoj školi (profesori E. Kovačević, K. Tompa i E. Tomašević) i Akademiji likovnih umjetnosti (profesori K. Hegedušić i Lj. Babić) te privatnoj školi Petra Dobrovića u Beogradu, bili su osnova na kojoj se razvila Murtićeva umjetnost u stalnoj i dinamičnoj oscilaciji između figurativnog i apstraktnog idioma.
Izložba ostaje otvorena do 31. 8. 2021.