Najnoviji Crveni popis ptica Europe (listopad, 2021.) utvrdio je kako je maleni hrvatski albatros – gregula (Puffinus yelkouan) u stvari znatno ugroženiji nego što se to ranije mislilo. To saznanje definitivno je zvono za uzbunu jer se ova endemska vrsta Mediterana srodna albatrosima u samo šest godina od zadnjeg popisa iz 2015. godine popela za dvije kategorije na ljestvici ugroženosti koja ukazuje na opasnost od izumiranja.
Gregula i njezin nešto krupniji srodnik kaukal (Calonectris diomedea) jedine su vrste ptica iz reda cjevonosnica (Procellariiformes) koje se gnijezde u Hrvatskoj, i to samo na udaljenim otočićima, prije svega kod Lastova i Palagruže.
„Nestanak kaukala i gregule sa Jadrana bio bi veliki gubitak za Hrvatsku i zato smo odlučili pokrenuti kampanju za njihovo spašavanje i očuvanje. Biomova istraživanja i akcije na terenu pokazuju da ustrajnim radom i uklanjanjem prijetnji možemo očuvati ove ugrožene vrste, no sada nam je potrebna podrška građana da bismo u tome i uspjeli“, poručio je povodom početka kampanje „Spasimo gnijezda ispod lastovskih gnijezda“ Sven Kapelj, voditelj Programa za očuvanje ptica u Udruzi Biom.
Udruga Biom od 2010. godine zahvaljujući stotinama radnih sati stručnjaka i volontera prati stanje na terenu, prebrojava gnijezda, otklanja prijetnje poput crnih štakora i prati kretanje tih ptica u cilju zaštite područja na kojem žive. Zahvaljujući satelitskim odašiljačima zna se da neki od naših kaukala odlete sve do Brazila, a zabilježeni su i trenuci u kojima naše gregule iz Sredozemnog mora kroz Bospor prođu u Crno more kako bi se tamo hranile.
Nešto poznatiji srodnici gregule – albatrosi, rasprostranjeni su prije svega na južnoj Zemljinoj polutci. Obje su vrste prave morske ptice jer žive na otvorenom moru, a zahvaljujući posebnim solnim žlijezdama kroz koje iz organizma izlučuju višak soli, mogu piti morsku vodu. Na kopno dolaze samo u vrijeme gniježđenja, i to najčešće noću kako bi izbjegli predatorske vrste poput štakora i krupnijih vrsta galebova. Najčešće se hrane ribama i lignjama, a plijen hvataju na površini ili roneći ispod površine mora i do 10 metara dubine. U pronalasku hrane pomaže im i dobar njuh, inače zakržljalo osjetilo kod brojnih ptičjih vrsta. Gnijezde se u pukotinama i policama u stijenama morskih hridi i nenaseljenih otočića što otežava njihovo pronalaženje, ali i stručni monitoring.
Gregule su veoma vjerne te ostaju s istim partnerom čitav život, a prema dosadašnjim spoznajama mogu doživjeti i 25 godina. Podižu samo jednog ptića godišnje, tijekom ležanja na jajetu izmjenjuju se oba roditelja, a kasnije zajedno nastavljaju hraniti i podizati ptića.
Biom poziva sve građane da se uključe u kampanju za spašavanje kaukala i gregule „Spasimo gnijezda ispod lastovskih gnijezda“ – doniranjem putem donacijske web stranice Bioma (biom.hr/doniraj) na kojoj se skupljaju sredstva ili uplatom putem žiro-računa HR7524020061500115609, HR00 01-01-02, praćenjem Biomovog newslettera, dijeljenjem informacija na društvenim mrežama, kao i učlanjivanjem u zajednicu prijatelja ptica i prirode Udruge Biom.
Spasimo zajedno gnijezda ispod lastovskih zvijezda!
